Plaću manju od državnog prosjeka prima 3/4 zaposlenih u gospodarstvu županije

Napisao/la: -

Vladina uredba po kojoj nova minimalna bruto plaća od 1. siječnja za puno radno vrijeme iznosi 3.750 kuna, odnosno 3.000 kuna neto, neće ništa donijeti velikoj većini hrvatskih zaposlenika pa čak ni onima u poduzećima s područja Varaždinske županije gdje je prosječna plaća godinama među najnižim u Hrvatskoj.

Naime, kako pokazuju podaci DZS-a, manje od 10 posto zaposlenika primalo je minimalac 2017., a lani vjerojatno još i manje. Usprkos tome, neki analitičari i poslodavci s rezervom gledaju na povećanje minimalne plaće za 249 kuna, dok sindikati Vladinu uredbu, naravno, pozdravljaju. No, kako pokazuju podaci DZS-a, nešto drugo je veći problem u gospodarstvo Varaždinske županije.

- Dobro je da je Vlada RH povisila minimalnu plaću. Institut minimalne plaće imaju 22 države članice EU, a Hrvatska spada u red zemalja s niskom minimalnom plaćom. Primjerice, od 2010. do 2018. minimalna plaća u Rumunjskoj porasla je u nominalnom iznosu za 216,7 posto, realno za 177,8%, dok je u istom razdoblju hrvatski minimalac povećan u nominalnom iznosu za 22,2%, a realno za 12,3%, ukazuje Siniša Miličić, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata (RIS).

Na pitanje nije li minimalna plaća “preblizu” prosječnoj plaći, odnosno ne utječe li negativno na tržište rada i poduzetničke slobode, Miličić veli da vlast mora reagirati kada poduzetničke slobode narušavaju ustavno pravo na zaradu kojom radnik može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojanstven život.

- Zbog toga mnoge zemlje uvode minimalnu plaću, odnosno odgovarajuće zakone. Ono što, međutim, nije dobro u našem Zakonu o minimalnoj plaći oslobađanje je poslodavaca plaćanja 50 posto obveznih doprinosa na plaću, čime ih se potiče da isplaćuju minimalnu plaću. Osnova za određivanje plaće trebala bi biti produktivnost, odnosno proizvodnost, ali se u praksi gleda samo cijena radne snage na tržištu rada, koja pak varira ovisno o broju nezaposlenih, tvrdi predsjednik RIS-a, napominjući da poslodavci priželjkuju što veći broj nezaposlenih kako bi imali rezervnu armiju radnika i mogli reći „Ako nećeš ti, ima drugih deset koji hoće“.

Osim što pozdravlja povećanje minimalca, Miličić posebno ukazuje da plaću manju od državnog prosjeka prima tri četvrtine zaposlenih u gospodarstvu Varaždinske županije, što govori da je to puno veći problem.

                       Više čitajte u novom broju Varaždinskih vijesti

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.