Ministar turizma prvi gost mađarskog Povjerenika za turizam!

| 31.5.2016. u 19:15h | Objavljeno u Aktualno

Ministar turizma Anton Kliman danas se sastao s Gusztávom Bienerthom, Povjerenikom mađarske Vlade za turizam, što je prvi puta da Povjerenik ugošćuje stranog ministra turizma od kada je preuzeo dužnost. 

Od prije par tjedana iz ureda premijera Viktora Orbana najavljene su velike promjene u mađarskoj turističkoj „branši” te će se osnovati posebna Agencija koja će se brinuti o mađarskom turizmu. Agencija će objediniti dosadašnje Državno tajništvo za turizam i Nacionalnu mađarsku turističku organizaciju, ali isto tako će koordinirati svim športskim, kulturnim i drugim velikim događanjima u Mađarskoj. U novoj organizaciji nacionalne turističke politike „posljednju riječ” će imati povjerenik Gusztáv Bienerth. Osim toga ministar Kliman se susreo i gradonačelnikom Tihanya, Imreom Tósokijem.

Prvenstveni razlog posjeta ministra Klimana Mađarskoj je razmjena iskustva o poticanju domaćeg turističkog prometa i potrošnje, odnosno iskustva mađarske u korištenju Szep kartica. Međutim, ministar Kliman i Povjerenik Bienerth razgovarali su i o mogućnostima posebne suradnje Hrvatske iMađarske u svezi organizacije Olimpijskih igara, gdje bi i hrvatski turizam mogao imati velike koristi. Povjerenika Bienertha zanimao je i sustav eVisitor kojeg smatra najmodernijim u Europi te su ga zanimala dosadašnja iskustva u Hrvatskoj vezana uz prikupljanje statističkih podataka u turizmu.

„Potvrđeno je kako će potpora domaćem turizmu („Szép kartica”) i dalje ostati u Mađarskoj te kako će se njezino korištenje omogućiti i u javnim poduzećima“, naglasio je Povjerenik.

U periodu 2010.-2015. za 29% je povećan broj noćenja domaćih turista u Mađarskoj, a ukupni prihod domaćeg turizma je povećan za 64%, u čemu je odlučujuću ulogu imala upravo „Szep kartica”. Do sada je karticu koristilo 26.500 tvrtki , odnosno skoro 1,3 milijuna građana. Samo prošle godine ostvaren je promet od 90 milijardi HUF (cca 290 milijuna EUR), naime ovaj iznos su tvrtke uplatile uposlenicima na ime „Szep kartice” i ovaj iznos su građana uglavnom utrošili na turističke i ugostiteljske usluge.

Tijekom prošle godine je 1/5 ukupnog prihoda od smještaja koji je ostvario domaći turizam plaćeno putem „Szep kartica”. U provinciji (izvan Budimpešte) 2/3 ukupnog turističkog prometa potječe od domaćeg turizma , odnosno 76% zaposlenih u turizmu posluje u provinciji, što pokazuje da je „Szep kartica” ključna je za razvitak provincije i očuvanje radnih mjesta. Ministar Kliman je naglasio da bi ovakav način poticanja turističkog prometa učinio puno za naše kontinentalne županije, ali i morske, posebice u razdoblju pred i posezone.

Tijekom 2014., 16 milijuna građana Mađarske putovalo je u inozemstvo, od čega 55 % u turističke svrhe, što je za 1,9 % više nego tijekom 2013., izvijestio je Povjerenik, a ministar Kliman je dodao da je Hrvatska za mađarske turiste najbliža morska destinacija, lako dostupna uz izvrsnu mađarsku i hrvatsku infrastrukturu. „Prošle godine Hrvatsku je posjetilo 436 tisuća turista što je, u odnosu na 2014. godinu,rast od 19 posto, odnosno ostvareno je 2,3 milijuna noćenja (rast 17,4 posto) . Jako nas raduje i iznimno su nam važni gosti iz Mađarske, a vjerujemo da ćemo obostranom suradnjom omogućiti i još bolji turistički promet iz Mađarske prema Hrvatskoj i obratno“, naglasio je ministar Kliman, uz napomenu da ima jako dobru suradnju s veleposlanstvom Mađarske u Hrvatskoj te da se, upravo zbog dobre prakse Mađarske, došao iz prve ruke informirati o poticanju domaćeg turističkog prometa i potrošnje, ali i o strategiji razvoja mađarskoj turizma, posebice onog zdravstvenog.

Mađarski turisti u Hrvatskoj u prosjeku dnevno potroše 63 eura. Uglavnom dolaze obitelji s djecom, ali i mladi i stariji srednjih godina. U posljednje vrijeme mlađi dolaze više puta godišnje – osim na glavni odmor dolaze i za produljene vikende. Oko 40 posto mađarskih gostiju u Hrvatskoj je boravilo nekoliko puta,uglavnom se kasno odlučuju na putovanje, informacije o Hrvatskoj imaju s ranijih putovanja (oko 35 posto)ili se informiraju preko interneta, društvenih mreža i sl. (skoro 50 %), dolaze uglavnom individualno – blizu 80 posto. Također je važan podatak kako je ove godine 95,37 posto mađarskih gostiju tražilo more i sunce, dok jesvega 2,56 posto boravilo u kontinentalnim županijama te 2,07 posto u Zagrebu. Gledano po županijama, najvišedolaze na Kvarner (skoro 30 posto ukupnih dolazaka, ponajviše zbog činjenice da im je Kvarner najbliži), zatim u Istru te Srednju Dalmaciju, zatim Zadarsku, Šibensku i najmanje u Dubrovačko-neretvansku. No, ove godine bilježi se porast u svim „morskim“ županijama, pa i u Dubrovačko-neretvanskoj.

Galerija slika