Ministar najavio ravnateljici Sanji Zember: OBV bi mogla biti prihvatljiva lokacija za MR!

vv | 15.12.2016. u 08:53h | Objavljeno u Aktualno

Prof. dr. Milan Kujundžić mogao bi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ostati zapamćen kao ministar zdravstva koji je napokon ispunio veliko obećanje koji su dali njegovi prethodnici, obećanje koje bi mnogim građanima pomoglo kod utvrđivanja bolesti te podiglo kvalitetu dijagnostike, odnosno liječenja.  Riječ je o nabavci desetak milijuna kuna vrijedne magnetne rezonancije za Opću bolnicu Varaždin koja bi služila ne samo pacijentima iz Varaždinske županije, nego i Međimurske i Koprivničko-križevačke županije.

Naime, u bolničkom sustavu ove tri županije, koje ukupno imaju oko pola milijuna ljudi , nema MR-a, iako su njegovu nabavku za OBV najavljivala čak tri prethodna ministra zdravstva, odnosno zdravlja. No, to bi se trebalo promijeniti,  sudeći prema onome što je u srijedu čula ravnateljica OBV dr. Sanja Zember u Ministarstvu zdravstva.

-U razgovoru s ministrom Kujundžićem i stručnim službama ministarstva akceptirana je činjenica da u bolničkom sustavu sjeverozapadnog dijela Hrvatske nema ove suvremene radiološke dijagnostičke metode te bi u vrlo skoroj budućnosti OB Varaždin mogla biti prihvatljiva lokacija za MR. Time bi sve  akcije koje smo poduzeli za nabavku ovog uređaja dobile pozitivan epilog, rekla nam je Zember koja ističe da bi to bio veliki uspjeh za OB Varaždin, prije svega zbog bolesnika kojima bi bila dostupnija ova metoda, ali i zbog liječnika kojima bi bio olakšano dijagnosticiranje bolesti središnjeg živčanog, probavnog i uro-genitalnog sustava.

O nabavci MR-a, projektima koji su u tijeku ili pripremi kao i o kadrovskim i drugim pitanjima raspravljano je s ministrom tijekom analize stanja i poslovanja OBV-a. Tako je bilo riječi o završnoj analizi svih uvjeta u projektu energetske obnove zgrada unutar kompleksa OB Varaždin, kojom je obuhvaćeno sedam bolničkih zgrada: neurologije, interne s kotlovnicom, kuhinje, ljekarne, praonice, računovodstva i kirurgije.

-Budući da je riječ o projektu vrijednom 66 milijuna kuna, vrlo pomno smo proanalizirali parametre energetskog i ekonomskog elaborata. Osim energetski učinkovitih zgrada i na taj način realiziranih ušteda cilj nam je bio zadovoljiti i mikroklimatske uvjete unutar objekata. U pregovorima s projektantima i pružateljem energetske usluge uspjeli smo dogovoriti klimatizaciju radnih prostora u zgradi interne, a što prvotno nije bilo obuhvaćeno projektom. To ne bi bilo moguće bez vrlo profesionalnog odnosa PPD - Energy Saving Company, koji su pružatelj energetske usluge,  veli Zember naglašavajući da je bolnica zbog objedinjene javne nabave distributera plina već sada ostvarila značajne uštede na trošku tog energenta, što je utjecalo i na njezino ukupno poslovanje.

Osim ovog projekta, OBV provodi još dva slične vrijednosti: Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti i Poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama.

-Iako sam na mjestu ravnateljice sedam mjeseci, uspjeli smo pripremiti i prijaviti ove projekte vrijedne oko 70 milijuna kuna, a koji bi se u cijelosti trebali financirati iz EU fondova. Projekt dnevnih bolnica i jednodnevne kirurgije dobio je pozitivnu ocjenu Ministarstva zdravstva, odnosno stručnog povjerenstva za ocjenu usklađenosti EU projekata, a sad slijedi ishođenje potrebne dokumentacije i aplikacija projekta na Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, veli Zember naglašavajući da nisu sve bolnice uspjele dobiti odobrenje za projekte u mjeri u kojoj su željele.

U tijeku je i ishođenje pozitivne ocjene za projekt hitnog objedinjenog bolničkog prijema, a svi ovi bi projekti, kako pojašnjava, rezultirali boljom funkcionalnom organizacijom rada. Naime, hitni bolesnici bi bili zbrinuti na jednom mjestu, a obradom i liječenjem putem dnevnih bolnica racionalizirali bi se troškovi liječenja i realizirale uštede.

- Buduća vizura bolnice temeljit će se na faznoj izgradnji te je projekt OHBP-a i dnevnih bolnica te jednodnevnih kirurgija samo prva faza. Predstoji potom iznalaženje financijskih sredstava za nužno ulaganje u formiranje novog centralnog operacijskog bloka, jedinicu intenzivnog liječenja i sterilizaciju, naglašava Zember.

U  Ministarstvu zdravstva bilo je riječi i o kadrovskim problemima.

- OBV je kao i druge bolnice suočena s odlaskom i nedostatkom liječnika. Unatrag dvije godine našu bolnicu je napustilo deset liječnika. U ovom trenutku nedostaju nam citolozi, a s odlaskom specijalizanata i subspecijalizanata na obvezni dio programa specijalističkog i subspecijalističkog usavršavanja, na zagrebačke Klinike, očekujemo problem pri slaganju rasporeda internističkih dežurstava. Međutim, optimizmu pridonosi 17 liječnika koji su aktualno na stažu te će neki od njih biti budući specijalisti naše bolnice. Upravo je zadatak nas, kao uprave, ukazati na atraktivnost i specifičnost pojedinih specijalizacija te omogućiti mladim ljudima brz ulazak u sustav specijalizantskog usavršavanja da bi bili motivirani ostati u našoj ustanovi, ali i u Hrvatskoj. Smatramo da je nužna stimulacija, a ne represija u upravljanju, jer će samo tako naša bolnica imati budućnost, a naši bolesnici dobiti kvalitetnu specijalističku zdravstvenu zaštitu, upozorava.

Ravnateljica OBV je s ministrom Kujundžićem porazgovarala i o aneksiranim  ugovorima s liječnicima specijalizantima i specijalistima na koje se odnosio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.

- Kao odgovorna osobe ustanove postupila sam u skladu s trenutno važećim propisom kao obvezujućim pravnim aktom, a poštujući zakonske norme i pravni poredak RH. Prijeporni postojeći Pravilnik, u financijskom smislu, olakšava odlazak specijalizanata. Međutim, kao najčešći razlog odlaska liječnici navode narušene međuljudske odnose, lošu organizaciju rada, nepravedno napredovanje u struci te nedostatnost stručnog usavršavanja. Ostanku liječnika u našoj bolnici doprinijeti će bolja organizacija rada na „radilištima“, a prioritetno u hitnim, prijemnim ambulantama gdje bilježimo sve veće brojeve pregledanih bolesnika. Nužno je povećanje broja izvršitelja u sustavu pružanja hitnih pregleda kako bi doista samo najteži bolesnici došli do bolničkih prijemnih ambulanti. Jedna od stimulativnih mjera je i financiranje poslijediplomskih doktorskih studija kao i uvođenje jasnih kriterija za pravedan odabir kandidata. Liječnike specijaliste će stimulirati i mogućnost dopunskog rada kod poslodavca iz iste djelatnosti. No, odlazak liječnika nije samo problem uprave bolnice, već je problem od lokalnog, županijskog, kao i nacionalnog  interesa. Nužna je interdisciplinarna analiza uzroka i posljedice kadrovskog deficita, kao i  predlaganje ključnih mjera i smjernica za postizanje kadrovske održivosti javnog zdravstvenog sustava, upozorava Zember.