M. Benko: Nebriga nepovratno uništava vrijedni spomenik parkovne arhitekture

Napisao/la: Igor Čolaković -

- Nekoć jedan od najljepših arboretuma u Europi - Arboretum Opeka, žalosni je primjer naše sustavne nebrige zbog koje nepovratno, već više od pola stoljeća, propada ovaj nekadašnji biser parkovne arhitekture - upozorio je dr. sc. Miroslav Benko, iz Zavoda za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku Hrvatskog šumarskog instituta, na predavanju - Arboretum okom šumara, koje je održao u srijedu, 20. lipnja, na javnoj tribini - Srijeda u muzeju.

Ovaj spomenik parkovne arhitekture, uz Trsteno kraj Dubrovnika i Lisičine na Papuku, naš jedini arboretum, započeo je prije 150 godina uređivati grof Marko Bombelles stariji, koji je ovaj posjed stekao ženidbom za kćer Franje Draškovića.

- Grof Bombelles je na svom posjedu planski pristupio uređenju arboretuma, za što je angažirao pejzažnog arhitekta iz Nizozemske. Nažalost, njegov izvorni projekt je zagubljen - naglasio je Miroslav Benko, dodavši kako Bombelles nije žalio ni truda ni novaca da u Marčanu uredi park u engleskom stilu, za koji je širom svijeta kupovao rijetke i vrijedne egzote koje su planski posađene na njegovom posjedu, na kojem je izgradio i ladanjsku kuću s jezerom. Zanimljivo je istaknuti kako je na svom posjedu, već početkom 20. stoljeća, dao urediti i travnati teniski teren, vjerojatno jedno od najranijih travnatih igrališta za tenis u cijeloj Europi.

Na ukupno 64 hektara, u perivoju i šumi koja se nastavlja na uređeni park, posađene su mladice ginka, sekvoje, kalocedrusa, japanske pršljenke, Lawsonovog pačempresa i mnogih drugih egzotičnih vrsta, koje je Bombelles nabavljao na putovanjima po Japanu, Kini, Tibetu, Kavkazu ili Sjevernoj Americi.

- Nažalost, mnoge egzote, kakave su primjerice, pinus jeffreyi i japanska pršljenka, potpuno su iščezle, dok su druge, zbog neodržavanja, ozbiljno ugrožene. Bršljan, razne povijuše, imela, gljive truležnice i štetni insekti ugrožavaju stabla, koja se suše i propadaju. Nekoć prekrasna šuma danas nalikuje džungli. Šetnice u šumskom dijelu posjeda potpuno su zarasle, uništene su klupe, potpuno je narušen pomno planiran krajobraz - upozorio je Miroslav Benko.

On je podsjetio i kako je prvi cjeloviti popis biljnih vrsta i zajednica u Opeki 1966. sačinio dr. sc. Ivo Trinajstić, učenik varaždinske Gimnazije, dok su prvu digitalnu inventarizaciju završili stručnjaci Hrvatskog šumarskog instituta 2006. godine. U perivoju su tada popisali 2.638 živih drva, od kojih su mnoga bila viša od 30 metara.

- Tom smo prigodom nadzirali i njihovo “zdravstveno stanje” i samo u perivojnom dijelu ustanovili kako su 64 stabla potpuno osušena, a 117 ih je bilo znatno oštećeno. Danas je stanje sigurno još više zabrinjavajuće. Cijeli je kompleks ozbiljno ugrožen i zahtjeva pomnu, ali i brzu revitalizaciju - upozorio je Miroslav Benko na predavanju o Arboretumu Opeka, koje je održao u palači Herzer.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.