Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja danas je u Hotelu Esplanade Zagreb sudjelovao na Energetskoj konferenciji Hanza medije koja je okupila ključne dionike u hrvatskom energetskom sekoru. Tema konferencije bila je zelena tranzicija hrvatske energetike, globalni energetski trendovi te zelena energija i tehnološki izazovi budućnosti.
Tom prigodom, ministar Habijan naglasio je kako je Republika Hrvatska predana realizaciji Zelenog plana za Europu i cilja da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralni kontinent, a svi ključni strateški dokumenti snažno zagovaraju dekarbonizaciju, sigurnost opskrbe energijom i diverzifikaciju. Istaknuo je najvažniji provedbeni akt, Integrirani energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine u kojem su postavljeni obvezujući nacionalni ciljevi za smanjenje emisija CO2 u odnosu na 1990., udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji te povećanje energetske učinkovitosti.
„Putem Nacionalnog plana za oporavak i otpornost ulažemo 500 milijuna eura u razvoj elektroenergetskog sustava, a 80 milijuna eura u velike spremnike baterije. Time ćemo osigurati bržu integraciju novih projekata u elektroenergetski sustav, a cilj nam je do kraja ove godine priključiti dodatnih 1500 MW novih projekata. Iskorištavanju obnovljivog geotermalnog potencijala kojim obiluje Republika Hrvatska je narednih godina potrebno posvetiti izuzetnu pažnju jer on može znatno doprinijeti dekarbonizaciji energetskog sektora, uz značajan doprinos energetskoj neovisnosti i samodostatnosti Republike Hrvatske uz ostvarenje zelenih ciljeva“, rekao je ministar Habijan.
Govoreći o geotermalnom potencijalu Republike Hrvatske ministar Habijan je naglasio kako je u Hrvatskoj do sada utvrđeno 7 eksploatacijskih polja geotermalne vode, izdane su dozvole za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe na 28 istražnih prostora geotermalne vode te dozvole za 6 preliminarnih istražnih prostora geotermalne vode na kojima Agencija za ugljikovodike obavlja istražne radnje.
„Uz značajna ulaganja u obnovljive izvore energije Republika Hrvatska je prepoznala i važnost niskougljičnog vodika u dekarbonizacijskom procesu, posebno u zahtjevnim sektorima kao što su promet i teška industrija. Donijeli smo Hrvatsku strategiju za vodik do 2050. godine, detektirali ključne smjernice za korištenje našeg potencijala i definirali svoje prioritete u pogledu ulaganja u razvoj gospodarstva temeljenog na vodiku. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti i Europskom fondu za regionalni razvoj ulažemo u proizvodnju vodika te uspostavu punionica vodika“, istaknuo je ministar.
Ministar Habijan naglasio je da, osim na nacionalnoj osnovi, Republika Hrvatska sudjeluje i u međunarodnoj suradnji s državama u okruženju. Zajedno s Republikom Slovenijom i talijanskom regijom Friuli-Venezia-Giulia sudjeluje u aktivnostima u okviru Projekta „Dolina vodika Sjeverni Jadran“.
„Glavni cilj ovog projekta je stvaranje gospodarskog, socijalnog i industrijskog ekosustava zasnovanog na vodiku, a čime će se potaknuti gospodarski rast te stvoriti nove prilike za zapošljavanje u okviru zelene i digitalne tranzicije. Projekt je dobio pozitivnu tehničku ocjenu Partnerstva za čisti vodik u okviru programa Obzor Europa za velike doline vodika te mu je odobrena dodjela bespovratnih sredstava u iznosu od 25 milijuna eura za razvoj transnacionalne doline vodika. Službeno je započeo 1. rujna 2023., a u njemu sudjeluje 37 partnera od kojih je 8 iz Hrvatske“, naglasio je ministar Habijan.
