×

Upozorenje

JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 57

FOTO Jom hašoa, dan sjećanja na žrtve Holokausta, obilježen na Židovskom groblju

Napisao/la: -

Predstavnici židovske zajednice, među kojima su bili predsjednik koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj Ognjen Kraus i rabin Moše Prelević iz zagrebačke židovske općine okupili su se 12. travnja na Židovskom groblju u Varaždinu na poziv Udruge antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije kako bi obilježili Jom hašou, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, nakon čega je Milivoj Dretar, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije, poveo posjetitelje u edukativni obilazak groblja.

– Danas je Jom hašoa, dan sjećanja na šest milijuna Židova, koji su stradali po rasnim zakonima, jer su bili drugačiji. Kada dolazim u Varaždin i vidim ovo lijepo groblje i kada pomislim da u njemu više nema židovske zajednice, onda mi je jasno što se dogodilo. Nestala je zajednica koja je ovom gradu dala veliki obol – rekao je u četvrtak na Židovskom groblju predsjednik koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj Ognjen Kraus.

Treba znati istinu

Treba znati istinu, u Varaždinu su ljudi stradali po rasnim zakonima Nezavisne Države Hrvatske, u kojoj je bio 51 logor, koji su vodile ustaše. Dok se ta istina ne počne govoriti, ova zemlja nema budućnosti. Došli smo odati počast žrtvama Holokausta, ali i svim žrtvama Nezavisne Države Hrvatske, onih koji su bili drugačiji, Roma, Srba, Hrvata komunista i onih koji su drugačije mislili, dodao je Ognjen Kraus.

– Zašto obilježavamo ovaj dan? Zato što se želimo sjetiti naših sugrađana. Zašto baš ovdje? Zato što je, nažalost, uz razrušenu sinagogu, ovo jedino mjesto koje izravno podsjeća na nekadašnju židovsku zajednicu. Oni, koji su ovdje pokopani, ipak su umrli dostojanstveno, u krugu svojih obitelji, na vlastitim krevetima, uz primjerenu medicinsku skrb, no više od šest milijuna Židova diljem Europe i svijeta nije imalo ni to, trunku dostojanstva da umru od starosti ili bolesti. Mjesecima i godinama dimnjaci u Poljskoj, Češkoj, Njemačkoj, Austriji ispuštali su tamni, mračni dim čudnovatog mirisa. Bio je to miris ljudi. Odmah nakon proglašenja NDH, ta se fašistička tvorevina primila rasnih zakona. Počeli su progoni manjina. Bogatstvo i trud generacija nestali su u samo godinu-dvije. Čak su i neki spomenici na ovom groblju izrešetani i oskvrnuti, dakle ni mrtvi nisu imali svoje pravo na mir. U crne dane, 12., 13. i 14. srpnja 1941. godine iz Varaždina odvedeni su gotovo svi Židovi. Bio je proglašen prvim „judenfrei“ gradom u NDH, kako su ga hvalile režimske novine Hrvatski narod – rekao je Milivoj Dretar.

Uništeno u tri dana

Varaždinska židovska zajednica bila je najstarija na tlu Banske Hrvatske, vrlo rano su se počeli doseljavati Židovi iz Austrije, Mađarske i okolnih krajeva. Tijekom više od 150 godina, koliko su živjeli u Varaždinu, ostvarili su nezamisliv uspjeh. Ostavili su nam sve lijepe katnice u centru, a da nisu plemićke palače, brojne trgovine, tvornice, banke, sve su podigli vlastitim trudom i radom. Trebala su samo tri dana da se unište dva stoljeća židovske kulture u Varaždinu, dodao je Milivoj Dretar.

Uz ovaj datum žrtve Holokausta komemoriraju se i 27. siječnja, kada su vojnici ušli u logor Auschwitz, koji se kod nas ne obilježava velikim manifestacijama. Manje je poznato da su u Varaždinu bile dvije sinagoge. Uz sinagogu u Aninoj ulici, koja je dugogodišnja rana varaždinskim građanima, postojala je i sinagoga u Kukuljevićevoj, koja danas služi kao obiteljski dom, uklonjeni su molitveni dijelovi, ali je ostao sačuvan izvorni oblik.

U logorima su ubijani svi, doktor Rudolf Glück, varaždinski nadrabin, učenici Nadica i Vladimir Blass, kućanica Regina Grunberger, trgovci Teodor i Zdenka Hareš, devetogodišnji dječak Rikard Kraus, stolar Eugen Holak, bankar Vilim Strauss i mnogi drugi. Svima njima ne zna se čak ni grob. Stoga je naša dužnost da održavamo ovo groblje, da vodimo brigu o sinagogi, jer to su posljednja mjesta koja nas podsjećaju na tragično stradalu židovsku zajednicu, završio je govor Milivoj Dretar i pred spomen-ploču pozvao rabina Mošu Prelevića iz zagrebačke židovske općine, koji je potom govorio molitvu za žrtve holokausta.

Nikola Leskovar

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.