Cijene hrane i pića u Hrvatskoj, pa i u Varaždinskoj županiji, blizu su prosjeka Europske unije, no nažalost isto se ne može reći za plaće, koje su među najnižima u Uniji. Naime, prema podacima Eurostata u Hrvatskoj su cijene hrane i bezalkoholnih pića samo oko devet posto niže od prosjeka Europske unije.
Nizak standard
Slične cijene hrane i pića nalazimo u Portugalu, Španjolskoj i Estoniji – zemljama u kojima su prosječna primanja daleko veća. I dok je Španjolskoj prosječna mjesečna plaća 1.734 eura, u Portugalu 1.001 euro, u Hrvatskoj iznosi 735 eura. Cijena rada u Hrvatskoj je pak 9,6 eura po satu, što hrvatske građane čini jednima od najlošije plaćenih radnika Unije. Slabije plaćeni od Hrvata su jedino Bugari, Rumunji, Mađari i Poljaci, koji ipak moraju manje izdvajati za hranu i piće od Hrvata. Naime, u tim su zemljama cijene i do 37 posto niže od prosjeka Europske unije, a kod nas samo devet posto niže.
– Više je strukturnih razloga zašto je hrana skupa. Jedan od njih je niska konkurentnost domaće proizvodnje, što je povezano s usitnjenošću poljoprivredne proizvodnje, čime se uvećavaju troškovi, što onda čini domaću proizvodnju skupom. Zato je za razliku od nekih drugih zemalja EU-a u Hrvatskoj hrana skupa i ima znatno veći udio u potrošačkoj košarici kućanstava. Građani moraju rezati troškove, a najviše režu na zdravstvu, kulturi, rekreaciji i obrazovanju – kazao nam je profesor Stjepan Dvorski s Katedre za gospodarstvo varaždinskog Fakulteta za organizaciju i informatiku, kojeg smo zamolili za komentar podataka Eurostata.
Europske zemlje obuhvaćene istraživanjem
Istaknuo je i kako hrvatski građani plaćaju teret krize, i to padom plaća, gubitkom radnih mjesta i lošijom javnom uslugom te su u mnogo lošijoj situaciji nego građani u ostatku Europe. Za to je, kaže Dvorski, kriva politika, koja uopće ne koristi znanja svojih ekonomista i ekonomskih institucija.
Bez naznaka oporavka
– Hrvatska se po svim makroekonomskim pokazateljima, nažalost, nalazi pri dnu Europske unije, bez naznaka oporavka. Stope rasta koje se javljaju u ovoj godini daleko su od onih koje bi značile zaustavljanje krize i brži razvoj Hrvatske. Razlozi ovakvog stanja nalaze se u pogrešnim modelima ekonomske politike koju posljednjih dvadesetak godina provode stranke na vlasti – nije optimističan Dvorski.
Spomenimo za kraj kako Hrvati ipak imaju jednu stvar koju mogu kupovati po znatno povoljnijoj cijeni od europskog prosjeka, a to su duhanski proizvodi. Nažalost, to je možda i razlog zašto je Hrvatska na drugom mjestu po broju pušača u Europi, odmah nakon Grčke.
– Valja napomenuti da troškove zdravstva, koji su u stvari vanjski ili eksterni troškovi, snosi društvo u cjelini – upozorava profesor Dvorski govoreći o jednoj od najtežih ovisnosti koja iz godine u godinu stvara visoke troškove liječenja, pa i odnosi ljudske živote.
S. Miličić: Tko primjereno plaća, nema probleme s radnicima
– Male plaće su posljedica nesređene države i situacije u kojoj se novopečeni kapitalisti žele obogatiti na leđima radnika – kaže predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata Siniša Miličić, koji tvrdi kako bi uz pošteniji odnos prema radniku situacija u zemlji mogla biti mnogo bolja.
Siniša Miličić, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata
– Ako vidite da strani vlasnik drogerije u Hrvatskoj plaća radnike i više od 1.000 eura bruto, onda je jasno da bi i domaći vlasnici mogli svojim radnicima dati takve plaće, ali im ne žele dati. Osim toga, naši poslodavci se žale kako nemaju dovoljno radnika, što nije točno. Točno je jedino to da ih ne žele platiti – kaže Miličić
Ukazuje da strana drogerija nema problema s manjkom zaposlenika jer ih primjereno plaća.
– Kod njih se za rad prijavljuju tisuće ljudi za jedno radno mjesto, a isto je i s prijevoznicima koji pošteno plaćaju svoje radnike. Ovi drugi pak daju izjave kako u Hrvatskoj nema ljudi koji žele raditi. Ja njima poručujem neka onda nađu vozače u Njemačkoj, Švedskoj ili Danskoj. Možda tamo ima vozača koji bi željeli doći raditi kod nas – ironičan je Miličić, koji se nada da će se situacija ipak popraviti.
