Ako zarađujete više od 10.000 kn mjesečno, spadate u gornjih 10% zaposlenih u RH

Napisao/la: vv -

Plaće i u ovoj godini nastavljaju s rastom, pokazuju podaci  Državni zavod za statistiku, zahvaljujući čemu su hrvatski zaposlenici među bolje plaćenim među tranzicijskim zemljama, sudeći prema zemljovidu s plaćama iz 2013., kada je prosječna plaća u RH iznosila 712 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za siječanj ove godine po zaposlenome u pravnim osobama  iznosila je 6.400 kuna ili 853 eura, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno više za 3,4 %, a realno za 3,2 %, dok je prosječna bruto plaća iznosila 8.670 kuna, što je u odnosu na isti mjesec 2018. nominalno više za 3,7%, a realno za 3,5%, ukazuje Ekonomski lab.

Međutim, kako se upozorava, medijalna neto plaća za siječanj iznosila je 5.553 kune, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.244 kune. To znači da je 50 % zaposlenih primilo plaću u iznosu jednakom ili manjem od navedenih iznosa (medijana), a 50 % zaposlenih primilo je jednaku ili veću od tih iznosa.

Uz to, DZS je po prvi put objavio iznose plaća koji je su granični za svakih četvrtinu, odnosno deset posto zaposlenih u pravnim osobama. Tako je 25 posto od 1,18 milijuna zaposlenih u siječnju ove godine imalo neto plaću 4.208 kuna ili manju, dodatnih 25 posto zaposlenih je imalo neto plaću između 4.208 kuna i 5.553 kune, a još 25 posto zaposlenih između 5.553 kune i 7.500 kuna, dok je 25 posto zaposlenih imalo je neto plaću veću od 7.500 kuna.

dsz.png

Osim na četvrtine, ukupan broj zaposlenih podijeljen je ovisno o visini siječanjske plaće i na desetine. Tako je mjesečnu neto plaću 3.296 kuna ili manju u siječnju ove godine imalo 10 posto zaposlenih u pravnim osobama ili oko 119 tisuća ljudi. Narednih 10 posto zaposlenih imalo je neto plaću između 3.296 i 3.959  kuna, a slijedećih 10 posto između 3.959 i 4.429 kuna.

Po 10 posto zaposlenih primilo je neto plaću između 4.429 i 4.970 kuna, kao i između 4.970 i 5.553 kune, koja je i medijan.

Dok su male razlike graničnih iznosa neto plaća za prvu polovicu zaposlenika, kada se dijele li u skupine po deset posto, drukčije je kod druge polovice zaposlenika koji su imali plaće veće od medijana. Naime, tu su se razlike kreću od 700 do 2000 kuna, pri čemu je neto plaća od 10.000 kuna granični iznos neto plaće iznad koje je deset posto najbolje plaćenih zaposlenika u pravnim osobama.

-Gledano u postotku, zadnje tri godine  najviše su porasle najniže plaće. Primjerice, plaće u najniža dva decila porasle su za oko 23 posto, a u najvišim decilima za oko 11 posto, ukazuje Ekonomski lab te zaključuje da ovi podaci potvrđuju kako nema govora o porastu dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj.

Gleda li se prema područjima djelatnosti prema NKD-u 2007, najmanje plaće bile su u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima ( N), a slijede   Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane  I Građevinarstvo s nešto više od 5.000 kuna. Blizu 6.000 kuna neto place u siječnju je prosječno isplaćeno zaposlenima u Ostalim uslužnim djelatnostima, zatim Poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, Prerađivačkoj industriji te Trgovini na veliko i na malo - popravak motornih vozila i motocikla. Šest tisuća kuna imali su zaposleni u djelatnosti Poslovanje nekretninama, zatim Umjetnost, zabava i rekreacija te Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije okoliša. U obrazovanju te prijevozu I skladištenju isplaćeno je prosječno gotovo 7.000 kuna, dok je tolika prosječna plaća bila u Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje. Zaposleni u djelatnosti Rudarstvo i vađenje te Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi imali su prosječnu plaću oko 7.500 kuna.

U djelatnosti Informacije i komunikacije te Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja isplaćene su prosječne neto place blizu 9.000 kuna, koliko je gotovo bila u djelatnosti Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija.

image002.jpg

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.