Logopedi Varaždina i Varaždinske županije, koji su se ponovno okupili i udružili u Hrvatsko logopedsko društvo Varaždinske županije, i ove godine obilježavaju 6. ožujka, Europski dan logopedije. Tema ovogodišnjeg obilježavanja odnosi se na glas i poremećaje glasa, a održava se pod motom “Čuvajmo svoj glas!”. U sklopu tog podsjećanja na značenje logopeda u društvu, varaždinski će logopedi 4. ožujka od 12 do 15 sati dežurati uz tzv. otvorene telefone (630-390 i 630-241) u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice. Tim putem te posredovanjem naših novina, Radio Varaždina i Varaždinske televizije logopedi će upoznati javnost s time što je njihova zadaća i čime se bave. Mirjana Darabuš, prof. defektolog-logoped, predsjednica podružnice Hrvatskog logopedskog društva Varaždina i Varaždinske županije, o tome kaže:
- Kao zasebna znanost, logopedija je poznata i priznata u svijetu već punih 80 godina. U Hrvatskoj tradicija obrazovanja kadrova, stručnog i znanstvenog rada postoji 40 godina. Uz obrazovanje i stručni rad hrvatski su logopedi oduvijek kroz povijest pratili trendove i razvoj logopedije u svijetu, a diploma logopedije iz Hrvatske priznata je u većini razvijenih zemalja svijeta. Poznato je da u razvojnom razdoblju 20 - 25 posto djece ima neki od poremećaja u području glasovno-jezično-govorne komunikacije, te da je i sve veći broj odraslih osoba kojima su neophodne logopedske usluge.
Logopedi rade na prevenciji, dijagnostici i rehabilitaciji poremećaja komunikacije, jezika, govora i glasa: poremećaja izgovora, poremećaja fluentnosti govora, jezičnih poremećaja – usporeni jezični razvoj, afazije i drugi neurogeni i neurološki poremećaji jezika - disartria, apraksia. Bave se i poremećajima pisanog jezika - disleksija, disgrafija, te poremećajima koji pogađaju matematičko znanje – akalkulija, kao i poremećajima glasa. Rade na poboljšanju komunikacijskih vještina i učinkovitosti koja uključuje i poboljšavanje glasovnih kvaliteta kod vokalnih profesionalaca, a kad je u pitanju sluh, provode i terapiju poremećaja uslijed ozljeda Eustahijeve tube. Također, rade i na podržavanju komunikacije kod osoba s oštećenjima mozga povezanih sa starenjem.
O glasu i poremećajima glasa Mirjana Darabuš kaže sljedeće:
- Prvi simptomi problema s glasom jesu nadraženost grla i potreba za kašljanjem, osjećaj boli u grlu, promuklost, umor glasa ili njegov potpuni gubitak. Što se smatra poremećajem glasa? Prvi i najuočljiviji poremećaj glasa jest promuklost (dysphonia). Promuklost označava sve promjene na glasu (svako odstupanje od njegovih normalnih obilježja, visine i intenziteta) bez obzira na mogući uzrok, a nastaje ako glasnice nepravilno vibriraju. Najčešće se manifestira kao hiperkinetički način fonacije (napeta fonacija; najčešće je posljedica zlouporabe glasa (preglasan govor, vikanje), pri čemu je poremećena kvaliteta glasa. Takav glas opisujemo kao hrapav, šuman i/ili afoničan, a fonacija je prenapeta; ili hipokinetički način (opuštena fonacija: najčešće je posljedica drugih neorganskih poteškoća koje nisu izravno vezane uz vokalni trakt - emocionalna stanja, zamor na poslu). Glas je “stisnut” i slabog intenziteta. Tipičan je primjer fonastenija koja se javlja kod vokalnih profesionalaca u kojih zbog dugotrajnog zamora i neprimjerene uporabe glasa dolazi do slabog, tihog i afoničnog glasa - ističe M. Darabuš.
Pomoć logopeda može se u gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji potražiti svugdje gdje logopedska djelatnost djeluje, a to je u Općoj bolnici Varaždin (na Odjelu za logopediju i na Dječjem odjelu - pri Centru za neurorazvojne poremećaje), u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, u Centru “Tomislav Špoljar” Varaždin, u privatnom logopedskom kabinetu “Logos” Varaždin, u Dječjem vrtiću Varaždin te u osnovnim školama (II. osnovnoj, VI. osnovnoj, u školama u Knegincu Gornjem, Ljubeščici i Svibovcu Topličkom).
U klenovničkoj Bolnici za plućne bolesti i tuberkulozu i u Udruzi oboljelih i liječenih od raka pluća „Kaj sad?“ iznenađeni su velikim odazivom građana preventivnim pregledima radi ranog otkrivanja raka pluća, što su se u bolničkim prostorima provodili od 8. do 16. veljače. O golemom interesu građana svjedoči podatak da je u osam dana preglede u unaprijed rezerviranim terminima obavilo 153 ljudi, a zbog tehničkih razloga bolnica je morala odbiti još 300 zainteresiranih građana!
- Premda je akcija završena, još nas sa svih strana svakodnevno zovu ljudi i mole da im omogućimo besplatan pregled, bez uputnice. Ističu da im je do uputnice teško doći. Smatramo da smo ovom akcijom postigli pun pogodak, jer nam je velik odaziv znak probuđene zdravstvene svijesti ljudi. Građani shvaćaju da više ne smiju zanemarivati simptome bolesti i odgađati odlazak liječniku – rekla je dopredsjednica Udruge Štefanija Pintarić, medicinska sestra koja oboljelima od karcinoma pluća u Bolnici Klenovnik daje kemoterapije.
Zanimljivo je da su se radi ranog otkrivanja raka pluća dali pregledati građani svih dobi, od 20 do 75 godina. Od 90 pregledanih muškaraca i 63 žene, 64 su bili pušači.
- Od ukupnog broja pregledanih, 36 ih je upućeno na funkcionalnu obradu pluća, dvanaest na kardiološku obradu, pet ih mora k internistu, dva otorinolaringologu, a jedan fizijatru. Ono što je posebno važno jest da su četiri osobe upućene na bronhoskopsku obradu pluća – izvijestila je Štefanija Pintarić.
Za uspješnost akcije zaslužni su ravnatelj Andrija Golub, liječnici-pulmolozi i medicinske sestre klenovničke bolnice, koji su preglede obavili volonterski, nakon redovita radnog vremena. Zna li se da je u bolnici liječnika premalo, da se brinu o velikom broju bolesnika na odjelima te da dežuraju, obavljaju specijalističke pretrage i rade s pacijentima u specijalističkim ambulantama, njihov dodatan angažman tijekom osam dana zaslužuje svaku pohvalu. Dakako, isto vrijedi i za sve drugo medicinsko osoblje te djelatnike bolničke ljekarne i ekipe RTG-snimanja, koja je svakom građaninu snimila pluća.
Troškove RTG-snimanja sponzorirala je farmaceutska tvrtka Roche, dok je svu ostalu pomoć osigurala Bolnica. O tome koliko je takva preventivna akcija važna, govore podaci da u Hrvatskoj od raka pluća na godinu oboli 2500 ljudi, a broj oboljelih raste iz godine u godinu. Dok je 2005. u klenovničkoj bolnici kemoterapiju primilo 165 oboljelih, lani je ta brojka narasla na 364 do kraja studenog. Postotak izlječenja vrlo je nizak, samo od pet do deset posto, a izliječenima se smatraju osobe koje prežive pet godina.
Među oboljelima od raka pluća, 90 posto je aktivnih ili bivših pušača. Liječnicima najveći problem pričinjava kasno otkrivanje bolesti, kad uđe u fazu u kojoj se rak više ne može operirati. Stoga su pregledi radi ranog otkrivanja karcinoma ključni za pravodobno liječenje. Broj oboljelih progresivno se povećava. Dok su liječnici u klenovničkoj bolnici prije petnaestak godina obavljali 300 bronhoskopija na godinu, sada se ta brojka približila tisući. Od pacijenata koji prođu kroz bronhoskopsku obradu svaki je peti pacijent pozitivan na karcinom.
Broj: 3400 - 2. ožujka 
kulozu i u Udruzi oboljelih i liječenih od raka pluća „Kaj sad?“ iznenađeni su velikim odazivom građana preventivnim pregledima radi ranog otkrivanja raka pluća, što su se u bolničkim prostorima provodili od 8. do 16. veljače. O golemom interesu građana svjedoči podatak da je u osam dana preglede u unaprijed rezerviranim terminima obavilo 153 ljudi, a zbog tehničkih razloga bolnica je morala odbiti još 300 zainteresiranih građana!
