Tjednik “Varaždinske vijesti” u ovoj godini obilježava 65. obljetnicu svoga kontinuiranog izlaženja - što je apsolutni rekord u povjesnici lokalnih novinskih glasila u Hrvatskoj. To je i povod za ovaj razgovor s mr. Ernestom Fišerom, direktorom i glavnim urednikom “Varaždinskih vijesti”.

- Novinstvo u Varaždinu bilježi iznimno bogatu tradiciju. Kakvi su bili počeci “Varaždinskih vijesti” prije 65 godina?

- Na osnovi višestoljetne tiskarske tradicije i novinstvo u gradu Varaždinu započinje svoj povijesni hod još davne 1848. godine, pokretanjem lista na njemačkom jeziku “Der Lucifer” (Svjetlonoša). Do završetka II. svjetskog rata, 1945. godine, u Varaždinu je izlazilo čak 55 različitih novina (!), pa je razumljivo što je i u novonastaloj zajedničkoj državi tadašnja partizanska vlast odmah u gradu započela izdavanje lokalnoga tjednika, radi svojih promidžbeno-informativnih potreba.

- Kakav razvoj bilježe “Varaždinske vijesti” u 65 godina?    

- Uistinu impresivan rast i razvoj! Primjerice, prvi broj tiskan je 19. svibnja 1945. u nakladi od 1200 primjeraka, pod nazivom “Vijesti”, na svega četiri (crno-bijele) stranice i bez ijedne fotografije. Od svog 7. broja novine dobivaju naziv “Varaždinske vijesti”, pod kojim bez prekida izlaze do danas. A u tih šest i pol desetljeća tiskano je ukupno 3398 brojeva “Varaždinca” (kako naš list kolokvijalno nazivaju čitatelji), u ukupnoj nakladi od gotovo 43 milijuna primjeraka...

- S kakvim su iskustvima (i rezultatima) “Varaždinske vijesti” dočekale svoju jubilarnu, 65. godinu postojanja?       

- Može se zaista bez pretjerivanja reći da su “Varaždinske vijesti” ne samo zbog 65-godišnjeg kontinuiteta izlaženja, već i drugim svojim bitnim referencama – bile i ostale lider među svim lokalnim novinskim glasilima u Hrvatskoj. A to znači: i po svojoj prosječnoj tiskanoj (i prodanoj!) nakladi, i po svom medijskom utjecaju, ali i po visokim profesionalnim novinskim standardima koje potvrđuju u svakodnevnoj praksi. Preseljenje pak u nove, moderne poslovne prostore u Varaždinu mislim da je i najljepši dar svim današnjim djelatnicima ove novinske kuće u jubilarnoj godini njenog postojanja.

- Što je bilo presudno za tako dugi život “Varaždinca”?

- Za ugled i profil svakih novina, pa tako i za njihov kontinuitet izlaženja, ključni su - novinari i urednici, bez obzira na društvene, političke ili vlasničke “okvire” u kojima oni djeluju. Zato su i za 65-godišnje postojanje “Varaždinskih vijesti” svakako najzaslužniji profesionalni novinari, koji su ovaj tjednik stvarali i održali ga do danas. A najodgovornije, uredničke poslove u “Varaždincu” su – i to kao profesionalci - do danas obavljali: Antun Golob, Zvonko Petrović, Boris Kožar, Josip Lonjak, Duško Lončarić, Stjepan Jalušić, Boris Šimenc, Branimir Cvetko, Anica Jeremić, Slavko Labaš, Ivan Njegovec, Antun Klarić i moja malenkost.    

- Kako su se “Varaždinske vijesti” u zadnjih 20-ak godina “uklopile” u novonastale tržišne uvjete privređivanja?

- Iako su “Varaždinske vijesti” još od 1991. godine, tj. od uspostave samostalne hrvatske države, isključivo na samostalnom financiranju, djelujući u vrlo nepovoljnim uvjetima hrvatskoga medijskog tržišta, uspjele su svih proteklih godina održati ne samo svoju poslovnu stabilnost i profitabilnost, nego i – što je još važnije – nezavisnu uređivačku politiku i profesionalne novinarske slobode. U tome smo uspjeli iz dva bitna razloga: prvo, zahvaljujući punoj podršci dosadašnjih gradskih vlasti Varaždina da u složenom procesu privatizacije ovog novinskog poduzeća sami zaposlenici postanu i njegovi većinski vlasnici; i drugo, zahvaljujući tome što smo se uspjeli sačuvati od pogubnih utjecaja tajkunizacije, ali i dnevne politike.
Naime, za razliku od većine hrvatskih novinskih medija, i na državnoj i na lokalnoj razini, “Varaždinske vijesti” su svoj ugled i moralni kredibilitet održavale poštujući etičke i druge profesionalne novinarske norme. Dakle, umjesto da se za čitatelje borimo senzacionalističkim i aferaškim tekstovima, mi smo im nastojali pružati uravnotežene, objektivne, točne i pravodobne informacije iz svih područja života u našem gradu i županiji. Zato i s ponosom koristimo naš marketinški slogan: “Novine kojima se vjeruje”!

- Kako se “Varaždinske vijesti” nose s novim zahtjevima i čitatelja i oglašivača, a posebno s recesijom i konkurencijom?

- Iako se ugled svakih novina gradi godinama, pa se stoga ni njihova tradicija ne može jednostavno kupiti, “Varaždinske vijesti” također se moraju prilagođavati novim zahtjevima i promjenama u medijsko-tržišnom prostoru u kojem djeluju. Tom je bitnom cilju podređena cijela organizacijska struktura ove novinske kuće – od uprave, novinske i tehničke redakcije, do marketinga, računovodstva i vlastite distribucije.

A što se recesije tiče, ona nas jednako muči kao i ostala hrvatska novinska glasila. Jer, planirane prihode sve je teže ostvarivati, a izvršene novinske usluge (oglase, promidžbene tekstove itd.) još teže naplatiti... To je, uostalom, rak-rana aktualnoga hrvatskoga gospodarstva. Uza sve te teškoće, još se moramo boriti i s nelojalnom konkurencijom (drugim lokalnim novinama koje se dijele besplatno, uz dampinške cijene koje nude našim oglašivačima, itd.). No, unatoč svemu tome, i u ovoj jubilarnoj godini svoga postojanja “Varaždinske vijesti” posluju stabilno, a 30-ak djelatnika ove novinske kuće dobilo je na dar nove, moderne poslovne prostorije u Supilovoj 7b.                       

- Što znači preseljenje na novu, atraktivniju lokaciju u gradu za daljnji život samih novina, pa i cijele tvrtke? 

- To prije svega znači – još bolje radne uvjete baš za sve djelatnike “Varaždinskih vijesti” i uspješniji timski rad. Sad su sve službe poduzeća funkcionalno povezane (na prvome katu novoizgrađene stambeno-poslovne zgrade u Supilovoj ulici 7b, i to u etažiranom prostoru od 280 kvadratnih metara, koji je baš i projektiran za jednu modernu novinsku redakciju tj. tvrtku).

Inače, ovo je već sedmo po redu (vjerujem – i posljednje!) preseljenje redakcije “Varaždinskih vijesti” u 65 godina rada, rekao bih i u pravom trenutku. Naime, prema GUP-u (Generalnom urbanističkom planu grada Varaždina), na lokaciji naše stare zgrade (u Zagrebačkoj ulici 66) planirana je izgradnja moderne 7-katne stambeno-poslovne “uglovnice”, pa je stoga preseljenje na novu (a još atraktivniju) lokaciju bilo i - neizbježno.

- Preseljenjem u nove poslovne prostore ostvaren je jedan od važnih strateških ciljeva “Varaždinskih vijesti”. Koji su sljedeći važniji planski zadaci i ciljevi ove novinske tvrtke?

- Ponajprije, prebroditi sadašnju gospodarsku recesiju i krizu, i to – ako je ikako moguće – bez redukcije broja radnih mjesta, odnosno otpuštanja pojedinih zaposlenika. Razvojna nam strategija stoga nameće potrebu stalnog usklađivanja prihoda i rashoda u poslovanju, tj. širenje opsega i vrste poslova, uz održavanje troškova na podnošljivoj razini. Nove nam razvojne šanse pruža, primjerice, marketinško širenje na naša on-line izdanja, novi nakladnički projekti, zatim dopunske djelatnosti (poput Suvenirnice “Varaždinskih vijesti” na gradskom Korzu), te neki drugi važni poslovni iskoraci koje smo već započeli.        

- Znači li to da daljnji razvoj “Varaždinskih vijesti” nije upitan, unatoč gospodarskoj krizi kojoj se još ne vidi kraj?

- Svakako! Upravo se u krizi potvrđuju oni najsposobniji, odnosno tvrtke čiji upravljači imaju jasne vizije budućnosti, ali i potrebna znanja, sposobnosti i odlučnosti da te vizije i ostvare u praksi. Dakako, to nije ni jednostavno ni lako, a posebno u Lijepoj našoj gdje još uvijek caruju i korupcija, i nerad, i organizirani kriminal. No, iskustvo nas uči da svakom zlu jednom dođe kraj, pa zato vjerujem da će se i novinskim medijima gašenjem recesije otvoriti nove razvojne mogućnosti.

- Na kraju, što biste mogli poručiti djelatnicima, a što čitateljima “Varaždinskih vijesti”?

- Svim djelatnicima “Varaždinskih vijesti”, koji su čak 65 godina svojim radom uspjeli održati kontinuitet izlaženja ovih novina, mi suvremenici dugujemo duboku i iskrenu zahvalnost. A kako su upravo novinari ključne ličnosti koje kreiraju novine, oni su za 65-godišnju povjesnicu “Varaždinca” i najzaslužniji. Novinarska je profesija često i “kruh sa sedam kora”, pa stoga i na ovom mjestu posebno zahvaljujem kolegama-novinarima s kojima sam dosad u “Varaždinskim vijestima” surađivao, kao i ostalim zaposlenicima bez kojih ove novinske kuće ne bi bilo.

A poruka čitateljima? Svi će se zaposlenici, čak i vanjski suradnici, svojski zalagati da “Varaždinske vijesti” i nadalje budu novine kojima se vjeruje!      

Razgovarala: Marija Barić