S obzirom na nedavne poplave u Lici i Metkoviću te manje potrese u južnim dijelovima Hrvatske, ali i na činjenicu da se sjeverozapadna Hrvatska nalazi na trusnom području, zanimalo nas je koje bi veće nesreće mogle ugroziti Varaždinsku županiju, ali i kako smo organizirani za djelovanje u takvim situacijama.

Podsjetimo, moguće ugroze u osnovi se mogu podijeliti na prirodne i tehničko-tehnološke. U prirodne spadaju poplave, potresi, olujna i orkanska nevremena, pijavice, tuče, klizišta, ekstremne snježne oborine i sl., a kada se govori o tehničko–tehnološkim nesrećama, misli se na velike nesreće na lokacijama s opasnim tvarima, velike nesreće u prometu, nesreće na nuklearnim postrojenjima i slično.

Prema riječima Zdravka Vrbanića, pročelnika varaždinskog Područnog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje, izgradnjom triju hidroelektrana na našem području opasnosti od poplava znatno su smanjene. Povremeno se pri visokim protocima, odnosno ispuštanju viška vode iz sustava hidroelektrana u staro korito rijeke Drave, javljaju problemi na dijelu općine Cestica, u dijelu Virje Otoka te u Svibovcu s obzirom na to da još nije dovršen nasip Svibovec – Varaždin.

No eventualne moguće havarije na objektima, nasipima hidroelektrana, mogle bi izazvati katastrofalne posljedice u smislu rušilačkog i poplavnog vala vode koja bi se izlila iz akumulacija. Bednja, kao bujična rijeka, povremeno, pri velikim vodostajima, plavi određena područja, uglavnom dio Ivanca, Ivanečko i Salinovečko polje, dijelove uz obale rijeke Bednje u Završju i Beletincu. Valja napomenuti da se sustav obrane od poplava, kad je riječ o rijeci Bednji, očituje čišćenjem vodotoka te izgradnjom retencija u gornjem toku, kako bi se smanjio pritisak vode u donjem toku, a samim tim i opasnosti od poplava.

Prema procjenama, na ovom području mogući su potresi do sedam-osam stupnjeva MCS ljestvice. Tako snažni potresi izazvali bi znatna oštećenja, pa i razorna, posebno na zgradama tipa A i B, kakvih je u našoj županiji sedamdesetak posto. Pritom se misli prije svega na stare gradske jezgre i starije kuće koje nisu građene protupotresno.

U posljednje vrijeme svjedoci smo znatnih klimatskih promjena te meteoroloških pojava koje se prije u ovim krajevima nisu pojavljivale. Misli se na olujna i orkanska nevremena i pijavice, ali i na klizišta (na županijskom području registrirana su 32).

Kad je riječ o tehničko-tehnološkim nesrećama, misli se prije svega na one na objektima u kojima se skladište ili se u proizvodnom procesu rabe opasne tvari. Na području naše županije registrirano je 65 pravnih osoba koje takve tvari rabe na 105 lokacija.

Nadalje, tu su moguće velike prometne nesreće,  posebno ako u njima sudjeluju vozila koja prevoze opasne tvari. Ne smiju se zaboraviti ni moguće nesreće na postrojenjima nuklearnih elektrana, epidemiološke i sanitarne opasnosti, epidemije i pandemije zaraznih bolesti u ljudi te epizotije u životinja. Sjetimo se samo svježih primjera - svinjske gripe kod ljudi te ptičje gripe i svinjske kuge kod životinja.

Sve te opasnosti traže određene odgovore u planiranju, pripremi i preventivi, ali i glede uklanjanja ili smanjenja njihovih posljedica.

Sustav zaštite i spašavanja organizira se na općinskim, gradskim i županijskim razinama te na državnoj razini. Svaka razina organizira dio svojih operativnih snaga i njima rukovodi. To znači primjerice da pojedina općina ili grad organizira svoje snage kojima raspolaže (npr. vatrogastvo, Crveni križ, civilnu zaštitu i sl.).

Načelnici općina, gradonačelnici te župan, uz stručnu pomoć stožera zaštite i spašavanja, upravljaju snagama kojima raspolažu u svojem sustavu odgovornosti. Kad nesreća opsegom prelazi mogućnosti određene razine djelovanja, angažiraju se operativne snage više razine. Primjerice, ako se na području određene općine dogodi poplava i općinski je načelnik sa svojim snagama ne može staviti pod kontrolu, traži pomoć više razine. Naravno, događaju se nesreće koje po opsegu i sadržaju odmah traže angažiranje operativnih snaga više razine.
U Varaždinskoj županiji trenutačno se izrađuju procjene ugroženosti i planovi zaštite i spašavanja svih jedinica lokalne samouprave. Procjenjuje se koje to konkretno opasnosti prijete pojedinoj jedinici lokalne samouprave te se utvrđuju operativne snage i način njihova angažiranja.

Za upravljanje organizacijom sustava zaštite i spašavanja formirani su stožeri zaštite i spašavanja u županiji te gradovima i općinama.

Posebno mjesto pritom zauzimaju profesionalne i dobrovoljne vatrogasne organizacije. U našoj županiji, uz JVP Varaždin, djeluje oko 130 dobrovoljnih vatrogasnih društava s oko 3500 operativnih vatrogasaca, koji se svrstavaju u sam vrh operativnih snaga za akcije spašavanja.
Tu spada i sustav zdravstva s dobro organiziranom hitnom medicinskom pomoći (u Varaždinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu), Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, bolnice (Opća bolnica Varaždin i tri specijalizirane bolnice), Dom zdravlja Varaždinske županije sa svojim ispostavama i ambulantama te ljekarne, a važnu ulogu u sustavu ima i Policijska uprava varaždinska. Valja napomenuti da se zapovjedništva civilne zaštite organiziraju na gradskim, županijskim i državnoj razini, a služe za upravljanje snagama i mjerama civilne zaštite (sklanjanje, evakuacija i zbrinjavanje).

Postrojbe civilne zaštite organiziraju se na općinskim razinama (opće namjene), na gradskim razinama (opće namjene i specijalističke), na županijskoj razini (specijalističke), a na državnoj se razini organiziraju državne interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite. Odluke o formiranju postrojbe civilne zaštite, na temelju procjena ugroženosti, donose predstavnička tijela razina na kojima se formiraju, te osiguravaju financijska sredstva za njihovo opremanje i djelovanje.

Postrojbe civilne zaštite opće namjene u pravilu su pomoćne snage kada redovne operativne nisu dovoljne, izuzevši specijalističke, koje se osposobljavaju i opremaju za pojedine specijalnosti u aktivnostima spašavanja (spašavanje iz ruševina, spašavanje na vodi, logistika, RKB). Uz postrojbe, tu su i povjerenici civilne zaštite te voditelji skloništa.

Iznimno važnu ulogu u sustavu ima Crveni križ sa svojim javnim ovlastima, organiziran na županijskoj razini, te četiri gradska društva, zatim stanica Gorske službe spašavanja Varaždin, pripadnici udruga građana - radioamateri, ronioci i drugi. Hrvatske vode, preko svog Centra za obranu od poplava te s licenciranim trgovačkim društvima, vode skrb o sustavu obrane od poplava. HEP - Proizvodno područje Sjever sa svoje tri hidroelektrane skrbi o stanju nasipa i objekata hidroelektrana. Nadalje, u sustav se po potrebi uključuju komunalne organizacije u osiguranju osnovnih potreba (struja, voda, plin) te pravne osobe s mehanizacijom, prijevoznim i drugim sredstvima koja su u određenom trenutku potrebna pri velikim nesrećama.

Zadaća je sustava na svakoj razini povezati sve te operativne snage kako bi se u slučaju potrebe moglo koordinirano djelovati na prevenciji, a naročito na spašavanju i uklanjanju posljedica velikih nesreća.

Vesna Nazansky