– Bjesnoća u lisica na širem ivanečkom području nakon niza godina u velikom je porastu. Samo u Ivancu lani ih je evidentirano 18!
Prvi put su tom opakom bolešću zaražena i dva necijepljena psa, pa su potom, zbog moguće zaraze, profilaksom morale biti obuhvaćene i osobe koje su bile u dodiru s njima. Zbog porasta broja zaraženih životinja pozivamo sve vlasnike da do 31. ožujka obvezatno daju cijepiti pse – kazao je Zorislav Rodek, direktor ivanečke Veterinarske stanice, čiji su djelatnici na području Ivanca, Lepoglave i četiriju susjednih općina počeli s cijepljenjem oko 4200 pasa protiv bjesnoće.
Veterinari ih cijepe na terenu, a vlasnici koji se ne zateknu kod kuće svoje ljubimce na cijepljenje mogu dovesti u najbližu veterinarsku ambulantu. Cijepljenje je obavezno za sve pse starije od tri mjeseca, a psići koji se oštene nakon 31. ožujka, moraju se cijepiti tijekom godine. Premda cijepljenje mački po zakonu nije obavezno, veterinari ga preporučuju ako u obitelji ima djece. Koji su razlozi porasta bjesnoće u lisica?
- Prije nešto više od deset godina u suradnji Hrvatskog veterinarskog instituta i vojske provedena je akcija bacanja mamaca (mesa) za lisice u šume, s ubrizganim cjepivom protiv bjesnoće. Ta je akcija pridonijela zaštiti životinja i porastu njihova imuniteta. Nakon toga, lisice se godinama nisu sustavno uništavale, a rezultat je bio povećan broj bijesnih životinja. Odstrel je u međuvremenu povećan, svaki lovac za odstrijeljenu bijesnu lisicu dobije 40 kuna, pa se nadamo da će tijekom ove godine njihov broj biti manji – poručio je Rodek.
Kad posumnjati u bjesnoću?
- Ako pas nije cijepljen, a počne li biti neposlušan, bezrazložno lajati na vlasnika, bojati se vode, skrivati se i čudno se ponašati, vrijeme je za alarm – upozorava Rodek. U drugoj fazi bolesti, životinja je izrazito agresivna, napada sve oko sebe, slini, otežano guta, dok u posljednjoj fazi nastupa paraliza te životinja ugiba. No, mogući su i atipični simptomi bolesti, pri čemu vlasnik i ne obraća pažnju na to što životinja povraća i ima proljev, ne znajući pritom da je zapravo zaražena bjesnoćom.
Usporedo, veterinari obavljaju i mikročipiranje svih pasa, koje je zakonom obavezno za životinje oštenjene nakon 1. svibnja 2004. godine. Nažalost, zbog cjepiva koje ove godine stoji 130 kuna (s mikročipiranjem 188 kuna), idućih dana ponovno se može očekivati situacija kakva se ponavlja svake godine – povećan broj ostavljenih i napuštenih pasa, koje su vlasnici izbacili na ulicu, prepustivši ih gladi i hladnoći.
Veterinari upozoravaju sve građane na obavezu cijepljenja pasa, jer u protivnom slijedi im prijava županijskoj veterinarskoj inspekciji. Usto, nakon 31. ožujka cijena cijepljenja bit će veća, 155 kuna, jer se za pojedinačne životinje moraju otvarati nove doze cjepiva, a vlasnicima će veterinari obračunati i svoje putne troškove.
Već nekoliko desetljeća demografsku sliku Hrvatske prate negativni trendovi, a pad broja stanovnika potvrđuju i posljednji popisi stanovništva.
Negativna kretanja prisutna su i u župama Varaždinske biskupije. Tako je lani u križovljanskoj župi bilo više umrlih nego rođenih, odnosno evidentirana su tek 43 krštenja, a na groblju u Cestici i Lovrečanu pokopano je 68 ljudi, napomenuo je križovljanski župnik vlč. Ivan Košić. U 2008. godini evidentirano je 45 krštenja i 62 sprovoda. Osim što se nastavlja trend smanjenja broja stanovnika, smanjen je i broj vjenčanja – lani se vjenčalo 16 parova, a godinu prije u brak su ušla tri para više.
Kao zanimljivost spomenimo da je, prema matici krštenih župe Križovljan, najviše krštenja bio prije stotinu godina, kada je u župne knjige upisano 169 djece. Deset godina prije krštenih je bilo 129, a prije 150 godina 103.
Smanjio se i broj djece u obiteljima, a pomaknula se i dobna granica ulaska u brak. Kao najmlađa obitelj na križovljanskom području navodi se ona Martine i Matije Rodeša iz Gornjeg Vratna, kojoj se lani, uz petogodišnjeg Ivana i trogodišnjeg Karla, pridružila i kćerkica Marinela, rođena 21. veljače. Prosječna je dob članova obitelji Rodeš 11 godina. Na unuke su ponosni baka Mira i djed Ivan Hip iz Radovca, kao i prabaka Rozalija te Terezija i djed Josip.
Realizacija programa rekonstrukcije narodne nošnje Varaždinskih Toplica, koji provodi KUD “Toplice”, pri samom je kraju. Odluku o izradi narodne nošnje kakvu su toplički preci nosili poslije Prvog svjetskog rata, donio je upravo KUD “Toplice”.
Budući da nije postojalo nekih posebnih tragova i zapisa, muzejskih pohrana dokumenata vremena o specifičnostima topličke nošnje, posao rekonstrukcije narodne nošnje povjeren je profesoru Vladimiru Salopeku, diplomiranom etnologu.
- Kolekciju od petnaest ženskih i deset muških narodnih nošnji treba još upotpuniti nekih dijelovima, primjerice čizmama, maramama i rupcima, što smatramo zanemarivim u odnosu na ono što je dosad učinjeno - istaknuo je Franjo Šantek iz KUD-a “Toplice”, dodavši da su u realizaciji programa učinjena opsežna terenska etnografska istraživanja.
- Koristili su se podaci iz Gradskog muzeja Varaždin, iz fundusa Zavičajnog muzeja
Varaždinskih Toplica i iz zbirke profesorice Božene Filipan. Nakon šest mjeseci istraživačkog rada, ukupno dvije godine rada i pribavljanja novca svu teoriju i saznanja u praktičnu je priču krojački pretvorio Ivan Vlahinja sa suprugom Anom iz Remetinca kod Novog Marofa. Ovaj je program posebno vrijedan jer do danas ni u jednoj ustanovi u Varaždinskim Toplicama nije postojalo nešto što bi počivalo na kakvoj znanstvenoistraživačkoj osnovi. Tako će KUD “Toplice”, koji ove godine slavi 30 godina postojanja, ostaviti generacijama koje dolaze, kao i gradu te drugim institucijama, vrijedne zapise koji će biti dostupni svima - istaknuo je Šantek.
Za realizaciju ovog projekta KUD “Toplice” zahvaljuje Ministarstvu kulture, Ministarstvu turizma, Varaždinskoj županiji, Gradu Varaždinske Toplice, Bernardi Cecelji i Vodogradnji Varaždin.
Grad Varaždinske Toplice dodijelio je 2008. godine KUD-u “Toplice” priznanje za zasluge i doprinos u kulturi upravo na osnovi provođenja ovog programa.
Život udvoje 
čju nakon niza godina u velikom je porastu. Samo u Ivancu lani ih je evidentirano 18! 
u Hrvatske prate negativni trendovi, a pad broja stanovnika potvrđuju i posljednji popisi stanovništva.
ne nošnje Varaždinskih Toplica, koji provodi KUD “Toplice”, pri samom je kraju. Odluku o izradi narodne nošnje kakvu su toplički preci nosili poslije Prvog svjetskog rata, donio je upravo KUD “Toplice”. 
