Retrospektivna izložba djela hrvatskoga avangardnoga likovnog umjetnika Aleksandra Srneca pod nazivom „Prisutna odsutnost“ otvorena je u 17. siječnja u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Autori ove reprezentativne izložbe su povjesničar umjetnosti Jerko Denegri, najveći poznavatelj opusa ovog umjetnika, povjesničar i teoretičar filma Hrvoje Turković te dizajner tekstila Feđa Vukić.

Riječ je o prvoj izložbi postavljenoj u novootvorenome Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, a koja je nastala u suradnji s Galerijskim centrom i Gradskim muzejom Varaždin te umjetničkom kolekcijom istaknutog hrvatskog kolekcionara Marinka Sudca. Stoga im se Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a, posebno zahvalila na realizaciji ove velike izložbe.

Izložba “Prisutna odsutnost” predstavlja sve segmente raznolikog umjetničkog stvaralaštva Aleksandra Srneca. Tako su izloženi autorovi luminokinetički radovi, grafički i dizajnerski opus, crteži, slike, fotografije te filmske animacije i arhitektonske dekoracije. Okosnicu izložbe čine radovi koji su bili postavljeni na Srnecovoj retrospektivi u Varaždinu 2008. godine. A kuriozitet je što je samo za ovu prigodu rekonstruiran ambijent njegove izložbe održane 1969. godine u zagrebačkoj Galeriji suvremene umjetnosti.

Aleksandar Srnec rođen je 1924. u Zagrebu, a umjetnički djeluje od 1943. godine. Razdoblje u kojem nastaje, razvija se i oblikuje njegov svestrani stvaralački opus su prva dva desetljeća druge polovice 20. stoljeća, tj. od 1950. do 1970. godine. U tom razdoblju Srnec postaje predvodnik nove avangardne i eksperimentalne umjetničke prakse u Hrvatskoj.  
Otvarajući izložbu, dr. Jerko Denegri podsjetio je da je Srnec bio jedan od vodećih protagonista grupe EXAT 51. Pedesetih i šezdesetih godina Zagreb je zahvaljujući toj grupi umjetnika bio poznat po djelima kinetičke umjetnosti i Novih tendencija, čija je svrha bila pomaknuti granicu čiste umjetnosti prema primijenjenoj, na što je najsnažnije utjecao upravo Aleksandar Srnec.

Njegov umjetnički rad obuhvaća primjere rane poratne apstrakcije u tehnici slikarstva i radova na papiru u formativnom periodu EXAT-a 51. Nakon toga se usmjerava k tehnički unaprijeđenim modelima neokonstruktivističkih objekata u metalu te objektima i ambijentima kinetičke i luminokinetičke umjetnosti, u sklopu Novih tendencija. 

Na Srnecovu primjeru vidljivo je kako su se avangardni umjetnici s ovih prostora, prihvaćajući dominantne svjetske umjetničke trendove, referirali na specifičnosti kulturno-političke situacije u kojoj su radovi nastajali. S takvom umjetnošću, koja nastaje na rubu, Srnec aktivno sudjeluje u kreiranju nove umjetničke i duhovne klime u nas – nasuprot politički nametanoj praksi tzv. socijalističkog realizma. 

Teoretičar filma dr. Hrvoje Turković istaknuo je kako je riječ o samozatajnom umjetniku koji je i eksperimentalne filmove čuvao od javnosti tako da je ova izložba prilika da naša likovna javnost vidi i taj dio Srnecova stvaralaštva. Pored toga Turković je naglasio da je osim eksperimentalnog Srnec autor i animiranih filmova i scenografija. Potrebno je napomenuti i kako je Srnec jedini eksperimentalni filmaš koji je u Hrvatskoj sustavno njegovao apstrakcijski film, tada rijedak i u svjetskim razmjerima. Pored apstrakcijskog opredjeljenja njegov je film značajan i zbog visoke vrijednosti svjetlosno-dinamične varijante.

Otvarajući izložbu u MSU-u, gradonačelnik Varaždina dr. Ivan Čehok istaknuo je kako je Srnecova varaždinska izložba 2008. zapravo bila premijera ove zagrebačke. Napomenuo je i da je avangardna umjetnost zapostavljeni dio umjetnosti u Hrvatskoj, te kako je Srnecova izložba dio projekta za Muzej likovne avangarde, koji će biti otvoren u Varaždinu.

Dva sata nakon otvaranja svoje izložbe i strpljivog iščekivanja brojne publike, u Muzej je došao i sam umjetnik koji je izazvao izniman interes i struke i najšire hrvatske kulturne javnosti. Izložba „Prisutna odsutnost“ Aleksandra Srneca u Zagrebu otvorena je za razgled do 14. veljače.

Ivančica Peharda