|
Iako su čelnici slovenske općine Cirkulane i Grada Lepoglave radi nesm etanog protoka ljudi i roba u rujnu lani zajedno zatražili ponovno otvaranje graničnog prijelaza Zlogonje-Meje (u narodu poznatijeg kao Florjan) te potpisali pismo namjere o suradnji dviju sredina glede gradnje međunarodnog prijelaza, slovenska strana tu inicijativu odbija i ne pokazuje nikakav interes za kompromisom.
Ističe se to u očitovanju Službe za međunarodno pravo Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH, koje potpisuje načelnica i supredsjedateljica hrvatskog dijela Stalne mješovite komisije Andreja Metelko Zgombić. Ističući da naše ministarstvo podupire dogovor Lepoglave i Cirkulana o gradnji graničnog prijelaza, jer bi se njime olakšao prijelaz dnevnim migrantima i putnicima iz širega ivanečkog kraja koji su ga nekad koristili kao najkraći put prema Ptuju, Mariboru i dalje, iz MVP-a jasno poručuju da se dogovor o tome ne može postići zbog opstrukcije slovenske strane.
Razočaranje u Lepoglavi i Cirkulanama
- Razočarani smo. Smatrali smo da je nakon sporazuma premijerke Kosor i premijera Pahora došlo vrijeme da se aktualizira pitanje Florjana, jer rampa na njemu nije u europskom duhu slobodnog protoka ljudi i roba. To više što je njegovo zatvaranje nanijelo veliku štetu gospodarskom i turističkom razvitku ovoga područja, a najviše je stradao malogranični projekt Turističke zone Haloze - Hrvatsko zagorje. Načelnik Cirkulana Jurgec kaže da mu je teško što turiste, koji dolaze na vinske ceste, zbog propusnica mora vraćati. Građanima s malograničnom propusnicom ona vrijedi samo u pojasu pet kilometara zračne linije. Mještani koji rade u Sloveniji, a radno mjesto im je udaljenije od pet kilometara, na Florjanu ne mogu prijeći granicu, pa su prisiljeni putovati do prijelaza u Cvetlinu ili u Cestici, što im putovanje produžuje za 20 kilometara – kazao je lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić.
Lj. R.
|
- Takvu ideju još su 2003. iznijeli Slovenci, predlažući da se prijelaz sagradi na zajedničkoj lokaciji, takozvanoj Zelenoj kući. Premda su za nju i slovenski stručnjaci kazali da je jedino logična, dogovor o njoj nije postignut. Umjesto toga, Slovenci su jednostrano godinu dana poslije odredili drugu lokaciju te nam o tome poslali diplomatsku obavijest. No, za Hrvatsku ona nije bila prihvatljiva, jer bi onemogućila nesmetan promet, odnosno ostavila bi u prometnoj izolaciji priličan broj ljudi koji žive uz granicu. Unatoč našem argumentiranom obrazloženju, Slovenija nije pokazala interes za kompromisom, pa je ideja o gradnji prijelaza zaustavljena – ističe Andreja Metelko Zgombić.
Svemu tome kumuje i činjenica da između Hrvatske i Slovenije ne postoji sporazum o određivanju graničnih prijelaza. U MVP-u tvrde da je Hrvatska na njemu inzistirala još 2002., kada je Sloveniji uputila i službeni prijedlog, ali nije naišla na razumijevanje.
Nažalost, nisu riješeni ni drugi problemi na koje su upozorili predstavnici Lepoglave i Cirkulana. Riječ je o vidiranju (produživanju valjanosti) pograničnih propusnica, koje i hrvatskom i slovenskom stanovništvu sada uvelike otežava prelazak granice.
- Vidiranje nije riješeno zbog odbijanja Slovenije da svoj popis prijelaznih mjesta uskladi s hrvatskim, kao što je bilo i dogovoreno na više sastanaka tijekom prošle dvije godine. Nažalost, Slovenija ne pokazuje nikakav interes za bilo kakvom vrstom sastanka na kojem bi bilo riječi o problemu vidiranja, a informirani smo i o tome da dosad nisu imenovali ni novog supredsjedatelja Mješovite komisije – poručuju iz MVP-a.
Lj. R. |