Prije 310 godina u Tirolu je rođen Ivan Ranger, pavlin koji je postao najpoznatiji hrvatski barokni slikar. Oslikao je crkve u Belcu, Lepoglavi, Purgi Lepoglavskoj, Štrigovi i drugim mjestima.

Lepoglavski pavlinski samostan bio je i najjači centar najkvalitetnije i najosebujnije domaće slikarske škole u doba hrvatskoga baroka. Najpoznatiji majstor te škole svakako je „brat-laik“ Ivan Ranger (1700. - 1753.). Kako je poznato, rodom je iz Tirola i stilski se najviše oslanja na austrijsku baroknu umjetnost, premda je vjerojatno prethodno studirao i talijanski barok. Radio je slike na zidu, u ulju i na drvu. Neki mu pripisuju i uljenim slikama dekorirane naslone korskih klupa u svetištu i na pjevalištu lepoglavske crkve Blažene Djevice Marije, od kojih se mnoge ističu likovnim kvalitetama i vrijednostima, kao i dekorativne mrtve prirode na vratima sakristijskih ormara u Lepoglavi i Purgi Lepoglavskoj.

Po svojoj stvaralačkoj plodnosti i dostignućima, po ulozi i utjecajima, Ranger je svakako jedan od najvažnijih baroknih slikara u Hrvatskoj. Njegov su najopsežniji rad dekorativne zidne slike i kompozicije kojima je ukrasio brojne crkve u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji. Slikao je u crkvama u Lepoglavi, Sv. Ivanu na Gorici, Sv. Jurju u Purgi, Sv. Jeleni u Kamenici, Mariji Snježnoj u Belcu, kapeli Sv. Jeronima u Štrigovi, Remetama kraj Zagreba, Olimju u Sloveniji, u Krapini, Križevcima i Rogatecu. Osobito je zanimljivo to što je također oslikao i apoteku franjevačkog samostana u Varaždinu. Čitavim svojim opusom, stvaralaštvom i osobnošću Ranger je snažno utjecao na pavlinske slikare XVIII. stoljeća u Lepoglavi, gdje je još od XVII. stoljeća postojala i djelovala slikarska radionica, kojoj pripada iznimno mjesto u hrvatskom, pa i slovenskom baroknom slikarstvu.

Ukinućem pavlinskoga reda, 1786. godine, počele su se iz samostana u Lepoglavi odnositi brojne umjetnine u Beč i Budimpeštu. Dio korskih klupa bio je prenesen u Varaždin, a zidne su slike počele propadati već u potresu 1880. godine, dok su ratne i poratne nedaće (I. i II. svjetski rat, op.a.) oštetile još dio nezaštićenog i statički poljuljanog samostana. Zbog svega toga lepoglavski kompleks predstavlja danas veličanstven torzo.
U crkvi se nalaze štukature u kapelama i biblioteci te freske u svetištu i na koru. Na naslonima klupa sačuvane su 34 slike. Veliki sakristijski ormar ukrašen je brojnim oslikanim vratima, kakva se nalaze i na drugim ormarima i tabernaklima. Na unutarnjim vratima u crkvi slike su iz 17. stoljeća.

U dijecezanskom muzeju, u Povijesnom muzeju Hrvatske i Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu nalazi se dio pavlinskoga likovnog fonda, a i druge bivše pavlinske crkve posjeduju djela pavlinske slikarske radionice. Već više desetljeća to se umjetničko blago neprocjenjive vrijednosti restaurira i spašava od propadanja. Široj je javnosti prvi put javno predstavljeno prije 20-ak godina na reprezentativnoj izložbi „Blago pavlina u Hrvatskoj“, koja je bila priređena u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, te izazvala veliku pozornost. Upravo je ta izložba pokazala prave okvire snažne i izražajne slikarske radionice pavlina u Lepoglavi, predvođenih Rangerom, te dala pečat baroknoj umjetnosti kontinentalne Hrvatske. Ona je bila i svojevrsna prekretnica, jer je upravo nakon te izložbe uslijedila cjelovita obnova lepoglavske crkve Sv. Marije i tamošnjeg pavlinskog samostana, koji je prije nekoliko godina i fizički odvojen od zgrada Kaznionice u Lepoglavi, čiji je do tada bio sastavni dio. Prema ocjeni vrsnih poznavatelja baroknoga slikarstva, upravo su slike u crkvi Sv. Marije u Lepoglavi i u kapeli Sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj, koje je naslikao Ranger, najvrednije.

Pavlin-slikar Ivan Ranger umro je u Lepoglavi 1753. godine.     

 Mladen GENC