- Početak 2010. godine, imajući u vidu recesiju, bit će jednako težak kao i kraj 2009., međutim, to vrijeme treba iskoristiti za pripremu projekata i sondiranje novih ideja.  U Gradu Varaždinu već smo napravili nekoliko koraka u tom smjeru. Prvo ćemo, početkom ožujka, organizirati Davis Cup susret prvoga kola svjetske skupine između Ekvadora i Hrvatske, u novoj sportskoj dvorani na Dravi, te bih pozvao Varaždince i Varaždinke da nam se pridruže i podupru taj projekt - rekao nam je Slobodan Mikac, zamjenik gradonačelnika Varaždina, s kojim smo razgovarali o kulturnim, turističkim i sportskim projektima i planovima u 2010. godini.

- Nedavno ste s tvrtkom koja je projektirala i sportsku dvoranu na Dravi potpisali ugovor o uređenju dravske obale. To je projekt koji će na neki način oživjeti dravske obale, ali i, dugoročno gledajući, pokrenuti mnogo toga na planu razvoja turizma, sporta i kulture u Varaždinu. Što naši sugrađani mogu očekivati na područjima sporta, kulture, turizma u 2010. godini i koje projekte pripremate?

- Početkom ožujka u našoj novoj dvorani na Dravi održat će se susret Davis Cupa i on će biti popraćen manifestacijom Kids Day na varaždinskom Korzu, tj. svakodnevnim susretima naših Davis Cup igrača s djecom. Tako će se popularizirati tenis te omogućiti djeci da i ona igraju i osvoje neke nagrade.

Budući da sam i predsjednik gradske Turističke zajednice, počeli smo i s novim projektima u sferi razvoja turizma. U tijeku je izrada Strategije razvoja turizma, koju je naručila Turistička zajednica grada Varaždina. Strategija turističkog razvoja Varaždina mora se sagledavati i u širem kontekstu razvoja čitave regije, a pod tim podrazumijevamo Varaždinsku i Međimursku županiju, ali i šire područje slovenskog i austrijskog dijela Štajerske te županije Zala i Sopron u Mađarskoj.

- Znači li to da je u pripremi neki zajednički projekt?

- Tako je, no kako su organizacijski i institucionalni oblici u turizmu u tim državama različiti, u kontekstu zajedničkoga turističkog projekta predlaže se da nositelji budu javne institucije, tj. gradovi Čakovec i Varaždin, Ptuj i Maribor, Klagenfurt i Graz te Zalaegerszeg i Sopron, a ideja je zajednički turistički projekt pod radnim naslovom «U posjetu regiji Drava – Mura». Riječ je o projektu koji bi turiste mogao zadržati u našim krajevima barem tijekom  produženog vikenda, ako ne i dulje, imajući na umu sadržaje koji se ovdje nude.

- Koje su naše komparativne prednosti i što još možemo i moramo učiniti na poboljšanju te ponude?

- Kod nas je zasad to kulturni turizam vezano uz manifestacije Špancirfest, Varaždinske barokne večeri, Trash festival ili redoviti program Komornog orkestra, odnosno stalnih postava Gradskog muzeja, entomološke zbirke, galerije… Potrebno je analizirati prednosti pojedinih gradova te napraviti ponudu koja bi bila kompatibilna. Cilj nam je ponuditi sadržaje za ljude svih dobi, uključujući i djecu, počevši od igraonica, zabavnih ili vodenih parkova do sportskih i rekreacijskih sadržaja. Potrebno je izgraditi ili poboljšati smještajne kapacitete i poraditi na izgradnji wellness centara, što je danas najpopularniji dio turističke ponude. Normalno je i da se moramo uključiti u projekte koje je Međimurska županija već razvila - biciklističke staze uz Dravu, rekreativni turizam temeljen na golfu, tenisu i ostalim sportovima. Trebamo ponovno potaknuti i u posljednje vrijeme malo zapostavljen lovni turizam, razvijati sve vrste «adventure turizma», od raftinga na Dravi pa do vožnje čamcem po rijeci i, što je najvažnije, poraditi na tom toliko potrebnom i željenom približavanju grada rijeci Dravi. U tom kontekstu izradit ćemo i prvi dio projekta s uređenjem šetnica uz Dravu kod sportske dvorane, i to na potezu od željezničkog mosta do akumulacijskog jezera, koje se može turistički iskoristiti.

- Kako će u budućnosti izgledati te dravske obale?

- Prva faza obuhvatit će uređenje šetnice i uvođenje sadržaja za rekreaciju, dakle ne sadržaje koji podrazumijevaju velike zahvate u okoliš ili studiju utjecaja na okoliš. Zasad ćemo stati na toj razini, iako je u drugoj fazi predviđeno i uređenje pozornice na vodi, marine za manja plovila itd. Jer, zašto se Varaždinci ne bi vozili čamcima po rijeci? Ili, zašto ne bismo imali i neku minibrodsku liniju za izletnike kojom bi se moglo prevesti na drugu obalu Drave? U skladu sa strategijom koja je u izradi u Institutu za turizam u Zagrebu, u sljedećoj fazi predstoji i uređenje obala sjeverno od mosta do Vinokovščaka i dalje.

- Koji su vam zadani rokovi?

- Ove je godine sklopljen ugovor za idejni projekt za dio obale uz dvoranu i nadam se da ćemo nešto od toga projekta uspjeti i realizirati. Strategija bi trebala biti dovršena do polovice godine, a sve dalje odvijat će se u skladu s financijskim mogućnostima.

A ako se uspije ostvariti taj veliki regionalni projekt, koji je zapravo projekt za sredstva iz fondova Europske unije, Grad će morati izdvojiti svoj dio sredstava, koji će nam omogućiti da najmanje 70 posto sredstava dobijemo iz nepovratnih sredstava fondova EU-a, a dio sredstava za takve projekte mogli bismo dobiti i od EBRD-a, Svjetske banke i drugih institucija, te nam je prioritet izrada kvalitetnih projekata.

- Postoje i neki drugi projekti, dokle se stiglo u njihovoj realizaciji?

- Važno je da se nastavljaju «Buka» i «VUK», projekti kreativne industrije u Varaždinu. Ideja je da u bivšu vojnu pekarnicu smjestimo dio Tehnološkog parka u kojem će mladi poduzetnici, umjetnici i svi oni koji se bave kreativnim djelatnostima naći svoje mjesto. Pritom očekujemo da će biti iznjedrene i neke nove ideje koje bi se danas-sutra u gospodarstvu mogle i isplatiti. Tako bismo dobili prvi tehnološki park kreativne industrije u Hrvatskoj, i to kao pilot-projekt koji će, dugoročno gledajući, zasigurno dati velike rezultate.

Što se tiče kulture, imamo i projekt muzeja uz Dravu, koji će objediniti muzeje u Spitalu u Austriji, Mariboru, Ptuju, Varaždinu, Virovitici i Valpovu u zajedničkom projektu za zaštitu kulturne baštine. Gradski muzej Varaždin time bi postao centar restauratorstva RH, namijenjen zaštiti i očuvanju kulturne baštine, gdje bi se, osim rada na restauraciji dijela kulturne baštine, održavali i domaći i međunarodni stručni skupovi, predavanja i susreti. Tu također očekujemo pomoć fondova EU-a.

- Turizam se sve više povezuje i s golfom, imali ste dobrih ideja, dokle se tu stiglo?

- Jedan od dugoročnih projekata jest i teren za golf, koji je Varaždinu potreban i zbog razvoja turizma. Danas nema važnijega turističkoga grada na karti Europe koji nema barem jedan takav teren, zato i kod nas treba dokinuti tu famu da je golf namijenjen samo odabranima i bogatima te ga shvatiti kao rekreaciju i sport, a naravno i kao neizostavni dio turističke ponude.

Naime, kad imamo na umu to da prosječni turist u Hrvatskoj potroši 35 eura na dan, a jedan golfer čak 200 eura dnevno, onda je jasno kakve bismo mi turiste u Varaždinu željeli i što bi nam trebao biti cilj. Kada govorimo npr. o gastronomskoj ponudi, često govorimo da nemamo što ponuditi, a naravno da je teško nuditi kvalitetu ako za to nemamo konzumenata, jer netko tko živi od 3000 kuna mjesečno ne može dvaput tjedno ići u vrhunski restoran. Ali to si sigurno može priuštiti onaj koji po danu godišnjeg odmora potroši 200 eura. S publikom koju bismo dobili s golfom, a koja zahtijeva i vrhunski smještaj, hotel s pet zvjezdica s wellness centrom i mnogo drugih sadržaja, puno više dobio bi i varaždinski turizam i vrhunski restorani.

Jedino što mi danas imamo jesu kulturno-sportski sadržaji. Oni također nisu dovoljno iskorišteni, ni za njih nemamo dovoljno publike. Trebamo dakle napraviti nekoliko projekata, a jedan je od njih i rekreacijska zona za golf, u okviru koje svakako treba napraviti i još jednu tenisku dvoranu, jedan zabavni ili vodeni park ili nešto slično, da nam djeca više ne idu zbog takvih sadržaja u Gardaland ili u Budimpeštu, te niz drugih sadržaja, poput hipodroma, igrališta za paintball itd.

- Kako se u te planove uklapa blizina Varaždinskih toplica?

- Gosti u Varaždinu danas mogu boraviti najviše dva i pol sata, jer nema sadržaja ni programa poput wellnessa i sl., a ni navečer se nema kamo izaći. Sve to ne mogu im pružiti ni Varaždinske Toplice, zato radimo na zajedničkome projektu s ciljem da Varaždinske Toplice uključimo u turističku ponudu grada Varaždina kao sastavni dio te ponude, te se radi na ponudi koja bi mogla uključivati i boravak u ovome kraju tijekom vikenda.

S turističkom ponudom iz projekta koji objedinjuje turističke sadržaje u regiji Drava - Mura bit ćemo u stanju turiste zadržati u ovoj regiji i do tjedan dana, jer gledajući npr. samo taj golferski dio, a vezano uz terene za golf koji se nalaze u Ptuju, Moravskim Toplicama, u Martinu na Muri, Krašiću, Zagrebu, te dva obližnja u Mađarskoj, to je osam-devet terena za golf na udaljenosti otprilike jedan sat do dva.

Tome svakako trebamo pridodati potrebu uređenja autokampa u Varaždinu, jer turisti nisu samo elita nego i oni koji dođu na nekoliko dana ili su na proputovanju iz primjerice Poljske, Češke, Slovačke do Jadrana, a koji su se u Varaždinu oduvijek rado zaustavljali. Kamp bi trebalo smjestiti uz rijeku Dravu, negdje uz novu dvoranu, tako da onamo može doći i koncertna publika. S novim sadržajima Dravi bi se vratili i Varaždinci, a to je i jedna od glavnih ideja vodilja projekta uređenja dravskih obala.             

M.  Barić