Dr. sc. Ivo Josipović, doktor znanosti i skladatelj, treći je predsjednik Republike Hrvatske. U gradu Varaždinu glasači su mu u drugome krugu izbora, održanom 10. siječnja, dali čak 80 posto glasova.

Bio je to i povod da predsjednika Josipovića zamolimo za ekskluzivan intervju za Varaždinske vijesti, u kojemu će pojasniti svoju viziju nove pravednosti koju je promovirao u kampanji te predočiti neke glavne smjernice svoga budućeg rada.  

- Poštovani gospodine Predsjedniče, hrvatski su mediji dosad iskazali golemo zanimanje za vaš profesionalni i privatni život, a znamo da je to uvijek donekle površna slika čovjeka. Zato nam recite, koje su ljudske kvalitete u vama prepoznali hrvatski birači?

- Vjerujem da su birači, prije svega, prepoznali program nove pravednosti i zaključili da ga mogu provesti. Zaključili su da imam određene vrline koje me kvalificiraju da budem u tome vjerodostojan. Ali, svjestan sam da se na funkciji predsjednika Republike moram svaki dan dokazivati…

- Ako je suditi po rezultatima izbora u Varaždinu, hrvatskome gradu kulture, čini se da je s Vašim izborom za predsjednika vrijeme iracionalnih «vikača» na hrvatskoj političkoj sceni otišlo u ropotarnicu povijesti. Varaždinci su uvijek pomalo «ispred vremena», a svojim odabirom pokazali su da moderna vremena zahtijevaju čovjeka modernih nazora, prije svega kulturnog čovjeka koji će Hrvatsku moći dostojno zastupati u EU-u. Što je, prema Vašem mišljenju, u vašoj kampanji ili osobnosti bilo presudno za odluku Varaždinaca da Vas u tolikoj mjeri podupru i daju Vam povjerenje?

- Zahvaljujem Varaždinkama i Varaždincima na zaista velikoj potpori. Tijekom kampanje tvrdio sam da je vrijeme za viku i dreku u politici prošlo, da dolazi vrijeme racionalnih i fokusiranih političara. Vidjeli ste, prljavoj kampanji i buci u svim medijima suprotstavio sam se mirom, razumom i programom. Drago mi je što su to birači prepoznali. A kulturu smatram jednim od najvažnijih medija za očuvanje i afirmaciju našeg nacionalnog identiteta. Upravo kulturu namjeravam koristiti za afirmaciju Hrvatske u međunarodnoj zajednici. I najvažnije, valja pobuditi optimizam i želju najširega kruga ljudi da participiraju u napretku.

- Politički program koji ste promovirali tijekom  kampanje temeljio se na općeljudskim vrijednostima, tako da se, zapravo, i nije vidjela neka previše lijeva ili, kako su vam iz protivničkog tabora podmetali, «crvena», odnosno u prijevodu komunistička orijentacija. U prvom obraćanju hrvatskoj javnosti nakon što ste izabrani za novog hrvatskog predsjednika, rekli ste da mislite spajati, a ne razdvajati. Nije li vrijeme da se današnje generacije više ne opterećuju podjelama na ustaše i partizane, ali i na vjernike i nevjernike…? Obećali ste i da hrvatske građane nećete razočarati, kako mislite pomiriti suprotstavljene interese?

- Politički pluralizam temelj je demokracije. Nitko ne može niti pak smije zatrti razlike. A ono što želim postići jest dominantno jedinstvo oko temeljnih nacionalnih interesa i marginalizacija ekstremizma, posebno onoga koji se temelji na mržnji. U tom kontekstu, pružam ruku i onima koji su glasovali za moga protukandidata ili uopće nisu glasovali. To znači da će sve stranke imati jednak tretman u Uredu predsjednika i da ću na jednak način razmatrati inicijative, ma iz koje stranke dolazile. Podjele na ustaše i partizane danas trebaju biti stvar povijesti. Ali, kako kaže i naš Ustav, mora biti jasno da se Hrvatska državnost temelji na Domovinskom ratu i antifašističkoj borbi u II. svjetskom ratu. Isto tako, u sekularnoj državi podjela na vjernike i nevjernike nije prihvatljiva. Crkva ima važnu ulogu u društvu i očekujem je kao saveznika u postavljanju kriterija sekularne države i prevladavanju podjela između vjernika i nevjernika. Njezin doprinos očekujem i u namjeri da napokon završimo II. svjetski rat.

- Može li se u zemlji koja je u posljednjih desetak godina doživjela zapravo znatan gospodarski rast, a s druge strane osiromašenje većine stanovništva, političkom voljom utjecati na svekoliki razvoj i napredak?

- Politička je volja vrlo važan faktor u svakom procesu, pa i u gospodarstvu, ali mora biti jasno da politika ne smije voditi gospodarske djelatnosti. Uvijek do sada jasno se pokazalo da je država loš gospodarstvenik. Dobra je država koja poslovnim subjektima omogućava kvalitetno obavljanje djelatnosti, a radnicima osigurava zaštitu od samovolje poslodavaca. Ali nemojmo imati iluzije o našem gospodarskom stanju. Hrvatska ima golem vanjski dug, proizvodi manje nego prije rata, gotovo se deindustrijalizirala, poljoprivreda je pred kolapsom… Čeka nas ozbiljan posao i moramo imati vjere u svoju snagu, u to da ćemo uspjeti.

- Zemlja smo u kojoj je u najvećoj krizi sustav vrijednosti. Ljudi se osjećaju prevarenima, opljačkanima… Iako je taj problem zapravo generirala politika, nisu li krivi i svi oni kojima je to bilo u opisu radnih zadataka, a premalo su učinili da taj nemoral, pohlepu i kriminal barem osujete? Kao treći predsjednik obvezali ste se na novu pravednost, što to zapravo za Vas znači?

- Nova pravednost znači nove odnose u društvu. Mjera društvenog uspjeha ne može više biti mahanje zastavama i lupanje u domoljubna prsa, pripadnost ovoj ili onoj grupaciji ili stranci, sposobnost da se mimo zakona ostvare različite dobiti i privilegije. Dobar je domoljub i treba biti društveno priznat poduzetnik koji ostvaruje dobit, ali i pristojno plaća radnika i poreze, radnik koji savjesno obavlja svoj posao, student koji redovito polaže ispite, službenik koji je uvijek na usluzi građanima… Riječju, odgovornost prema građanskim obvezama, kult rada i kult poštenja temelji su nove pravednosti.

 - Zalagali ste se i za ustavne promjene, osobito one vezane uz izborni zakon, što biste Vi mijenjali?

- Mislim da je krajnje vrijeme da se izborno zakonodavstvo promijeni. U Ustavu treba razmotriti pravo dopunskog glasa za nacionalne manjine. Isto tako, važne su odredbe o referendumu. Po sadašnjim odredbama ni jedan referendum ne može uspjeti, jer se po sadašnjim odredbama nikada ne bi mogla postići potrebna većina, posebno zbog nesređenih popisa birača i visokog cenzusa koji se traži . To je posebno važno za ulazak u EU. Inače, sada su najvažnije promjene Ustava upravo one vezane za EU, a tiču se referenduma, neovisnosti Narodne banke i Državne revizije, prava sudjelovanja na lokalnim izborima i izborima za EU parlament svih državljana EU-a i druge odredbe vezane za ulazak i eventualni izlazak iz EU-a.

- Kakva će biti Vaša suradnja s premijerkom Kosor glede dugoročne razvojne strategije Hrvatske, pomoći gospodarstvu…?

- Očekujem kvalitetnu suradnju s premijerkom Kosor na svim područjima, pa i na razvojnim pitanjima. Inače, mislim da se u Hrvatskoj vodi premalo dijaloga, a previše je neproduktivnih konfrontacija.

- Vi ste i proeuropski orijentirani intelektualac, doktor znanosti, skladatelj-glazbenik, a to su svakako neke nove karakteristike hrvatskoga predsjednika. Kako ćete svijetu promovirati hrvatske kulturne vrijednosti, odnosno poticati razvoj znanosti i obrazovanja?

- Kada uđemo u Europsku uniju, bit će važno afirmirati našu kulturu i radi očuvanja nacionalnog identiteta. U toj velikoj zajednici naroda, koja obuhvaća oko 500 milijuna ljudi, mali će narodi imati problema vezano uz očuvanje nacionalne prepoznatljivosti i samobitnosti. Predsjednik je, htjeli-ne htjeli, nositelj nacionalnih vrijednosti, posebno u inozemstvu, stoga ću koristiti svaku priliku za afirmaciju hrvatske kulture.

- Hoćete li zbog državničkih obveza morati zapostaviti svoj umjetnički (skladateljski) rad?

- Sigurno, bit će manje vremena za skladanje. Ali ne kanim odustati. Imam i velike planove, čak i jednu operu na listi onoga što želim napraviti.

- I za kraj, kada dolazite u Varaždin?

- Čim bude moguće. Svakako najkasnije za mjesec-dva, čim „pohvatam konce“ na svom novom poslu.

   Marija Barić