Za normalnu funkciju stopala sportaša poremećaj anatomije bilo kojeg dijela stopala, odnosno smanjenje funkcije i snage ligamenata i mišića stopala, dovodi do deformacije i spuštanja fizioloških svodova stopala.

Stopala su u velike većine sportaša izložena daleko većim statičkim i dinamičkim opterećenjima nego što je to slučaj u svakodnevnom životu, i naravno da veća opterećenja dovode do bržeg zamaranja mišića, što tijekom dužeg vremena dovodi i do promjena na strukturi kosti, samim mišićima i njihovim tetivama. Promjene na kostima, svezama, mišićima i tetivama uzrokovane spuštenim svodovima stopala uglavnom se manifestiraju kao klinički simptomi ili sindromi koji će se prije pojaviti u sportaša koji u vrijeme početka sustavnog bavljenja sportom već imaju spuštene svodove stopala.

Najčešći su simptomi brže zamaranje mišića uz pojavu boli i grčeva, što spada u tzv. akutne tegobe. Pri dugotrajnijem preopterećenju stopala javljaju se tegobe druge vrste, tj. kronični sindromi ili sindromi prenaprezanja. Mogućnost nastanka ozljeda u području stopala i potkoljenice u tih je sportaša daleko veća.

Prevencija tegoba stopala može biti aktivna i pasivna. Aktivna prevencija sastoji se u jačanju pojedinih skupina mišića, a pasivna prevencija u korekciji statike, odnosno propisivanjem primjerenih ortopedskih uložaka. Ortopedski ulošci imaju važnu funkciju u prevenciji i liječenju tegoba nastalih statičkim preopterećenjem stopala, a osobito su važni u prevenciji i liječenju eventualno nastalih statičkih deformacija stopala.